Evo koliko bi se globalne emisije smanjile kada bismo slijedili vodeće u čistoj električnoj energiji

Usklađivanjem s vodećim zemljama na svijetu u dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora, svijet bi mogao smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova za gotovo 40%!

Da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C, emisije moraju pasti za 43% do 2030. (u odnosu na razine iz 2019.), prije nego što se u potpunosti eliminiraju na neto osnovi dva desetljeća kasnije. To će zahtijevati agresivna smanjenja u svim sektorima, uključujući poljoprivredu, industriju, promet, zgrade i električnu energiju.

Drugim riječima, elektroenergetski sektor sam po sebi ne može riješiti klimatsku krizu. Ali naša analiza pokazuje koliki bi utjecaj mogao imati kada bismo jednostavno slijedili najbolje prakse.

Globalni miks

Globalne emisije elektroenergetskog sektora, koje čine nešto više od trećine ukupnog iznosa, dosegle su 14,6 milijardi tona CO2 u 2024. godini, prema podacima Embera.

U prosjeku se 445 g CO2 ispušta u atmosferu po kilovat-satu (kWh) proizvedene električne energije, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.

Međutim, energetski miksovi nekih zemalja su više od 90% čišći od globalnog prosjeka, uključujući Lesoto (21 g), Nepal (23 g), Albaniju, Butan i Etiopiju (po 24 g), Paragvaj (25 g), Island (28 g), Norvešku (31 g), Švicarsku (34 g), Švedsku (36 g) i Francusku (44 g CO2/kWh).

Švedska je najbolji primjer

Koristeći Švedsku kao primjer – budući da je to napredno gospodarstvo s diverzificiranim miksom električne energije – možemo pokazati značajne dobitke koji se mogu ostvariti dekarbonizacijom ovog sektora:

Kada bi svjetski miks električne energije odražavao švedski, izbjegli bismo 13,4 milijarde tona emisija iz elektroenergetskog sektora godišnje.

A ako uključimo utjecaj izbjegnutih emisija iz rudarstva i otpreme fosilnih goriva namijenjenih posebno za elektrane, uštedjeli bismo dodatnih 2,2 milijarde tona godišnje, prema izračunima The Progress Playbook-a.

Zajedno, to se prevodi u smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova od 38%. Kada bi svijet replicirao miks električne energije Paragvaja, to bi se povećalo na 40%.

Korak po korak – uvijek u pravom smjeru

Pouke od predvodnika: Švedski energetski miks postao je sve diverzificiraniji – i stalno čišći – u posljednjih 15 godina. Nacija također često ima najniže troškove proizvodnje energije u Europskoj uniji, prema podacima Embera.

Ambiciozni ciljevi dekarbonizacije, zajedno s oštrim padom troškova energije vjetra i povoljnom klimom za tehnologiju, pokrenuli su procvat energije vjetra u skandinavskoj zemlji, koja je zatvorila svoju posljednju termoelektranu na ugljen 2020. godine i sada jedva koristi fosilna goriva za proizvodnju energije.

Subvencije za obnovljive izvore energije također su pomogle u pokretanju industrije vjetra u ranim danima, iako su postupno ukinute prije tri godine.

U 2024. godini, švedski energetski miks sastojao se od hidroenergije (38%), nuklearne energije (29%), vjetra (24%), bioenergije (6%), solarne energije (2%) i fosilnih goriva (1%).

Unatoč tome što je mali dio miksa, bioenergija čini najveći udio emisija (36%), prema podacima Embera.