Gradovi trebaju pristupe temeljene na podacima za energetsku tranziciju
Poboljšani pristup gradova podacima za donošenje odluka podržao bi bržu i ciljaniju provedbu energetskih i klimatskih ciljeva, kaže se u novom izvješćuMeđunarodne agencije za energiju (IEA)
Dokument naglašava kako urbano planiranje, digitalizacija i ulaganje u mrežu mogu pomoći gradovima u upravljanju utjecajima klimatskih promjena i rastuće potražnje za energijom.
Samo jedan od pet gradova postavio je cilj dostizanja neto nulte emisije
Gradovi trenutačno čine oko tri četvrtine globalne potrošnje energije i 70 posto emisija stakleničkih plinova, što će rasti. Unatoč tome, samo jedan od pet gradova postavio je cilj dostizanja neto nulte emisije.
“Digitalne tehnologije mogu pružiti goleme prednosti za klimu i otpornost elektroenergetskog sustava, a istovremeno osiguravaju energiju koja se isporučuje po najnižoj mogućoj cijeni“, rekla je Carolina Merighi, suradnica za upravljanje programom, UNEP, tijekom webinara na kojem je predstavljeno izvješće. “Postoji jasna potreba za pilot projektima za kvantificiranje učinaka, kao i za pokazivanje u svijetu da ovi poslovni modeli mogu funkcionirati kako za potrošače i tvrtke, tako i za planet.”
Izvješće predlaže stvaranje poticajnog okruženja na gradskoj razini za skalabilne pilot projekte i napominje da je integrirano planiranje urbanog i elektroenergetskog sustava, zajedno s poboljšanom razmjenom podataka, ključno za održavanje sigurnosti električne energije i davanje prioriteta ljudima u prijelazu na čistu energiju.
Digitalna rješenja i sustavi mogu biti posebno moćni u gradovima
Digitalna rješenja i sustavi mogu biti posebno moćni u gradovima, gdje okruženja visoke gustoće stvaraju ekonomiju razmjera i mogu optimizirati infrastrukturu i stvoriti nove mogućnosti. Prema izvješću, broj povezanih senzora i uređaja trebao bi naglo porasti do 2030. godine.
Ana Lisa Boni, zamjenica gradonačelnika Bologne i bivša predsjednica Eurocitiesa, istaknula je kako njezin grad poduzima korake za daljnju dekarbonizaciju grada.
“Odlučili smo imati digitalnog blizanca koji će nam pomoći i uložiti milijune iz vlastitog gradskog proračuna, jer vjerujemo da je ovo dobitna oklada,” rekla je. “Također i zbog našeg specifičnog konteksta koji je uvelike povezan s našim dosadašnjim rezultatima u smislu digitalnih inovacija. Bili smo prvi grad koji je 1990-ih postavio građansku internetsku mrežu u Europi.”
Dokument pruža uvid u najbolje prakse u nastajanju, inovativne pristupe i kako se prepreke i izazovi mogu riješiti. I fokusira se na načine na koje nacionalne vlade mogu pomoći gradovima da ubrzaju prijelaz na čistu, pristupačnu i uključivu energiju i osiguraju otpornost i sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama.
Merighi je dodala: “Čvrsto vjerujemo da je jačanje međunarodne suradnje i razmjene znanja ključno za razvoj zajedničkih standarda za prepoznavanje područja u kojima se inovacije mogu iskoristiti, kako bi se ubrzao i optimizirao napredak u urbanoj energetskoj tranziciji.“
