Hoće li Norvežani odustati od „najluđeg tunela na svijetu”?

PRVI BRODSKI TUNEL NA SVIJETU: Norveški megaprojekt Stad Ship Tunnel, zamišljen kao prvi brodski tunel na svijetu kroz planinski masiv Stadlandet, ponovno je na rubu otkazivanja. Zašto?! Prve ponude za gradnju probile su plafon budžeta. Evo detalja…

Nakon što su stigle prve ponude za gradnju, pokazalo se da su troškovi znatno iznad odobrenog proračunskog okvira, pa vlada poručuje kako će se o sudbini projekta očitovati tek uz prijedlog državnog proračuna za 2026. u listopadu. Lokalna zajednica i brodska industrija strepe: hoće li projekt koji desetljećima raspiruje maštu i rasprave – preživjeti još jedan val poskupljenja?

Što je zapravo Stad Ship Tunnel i zašto je važan

Tunel bi, prema važećim specifikacijama, imao oko 1,7 km i omogućio brodovima veličine obalnih linija Hurtigruten/Kystruten siguran prolaz između Moldefjorda i Vanylvsfjorda, kako bi se izbjegle ekstremne vremenske prilike na jednom od najopasnijih morskih poteza u zemlji, Stadhavet-u.

Planirani gabariti plovnog profila su približno 21,5 m širine, 33 m visine i 8 m gaznog prostora – dovoljno za značajan dio norveške putničke i teretne flote.

Od euforije do rebalansa: kako je cijena narasla

Projekt je Sabor (Storting) odobrio u proljeće 2021. uz okvir troškova od 4,09 mlrd NOK (tadašnja „cost cap”) i očekivani trošak (tzv. upravljački okvir) od 3,45 mlrd NOK. OPASKA: Norveška kruna je 0.085 EUR. Samo dvije godine poslije, u lipnju 2023., vlada je objavila da je ažurirana analiza troškova podigla okvir na 7,132 mlrd NOK, a očekivani trošak na 5,652 mlrd NOK – drastično povećanje koje je projekt gurnulo u novu krizu.

U javnosti se od tada operira i s brojkom od oko 7,1 mlrd NOK, što je više od 600 milijuna eura (kao referentnim plafonom nakon rebalansa), što je u norveškim medijima potvrđeno kroz niz izvještaja i komentara.

Natječaj je otvoren, ponude su „prelile čašu”

Nakon što su regulatorni i planski dokumenti konačno posloženi krajem 2024., Kystverket (Norveška obalna uprava) je tijekom 2025. vodio proces međunarodnog natječaja za izvođenje radova. Do roka 10. lipnja pristigle su ponude tri pretkvalificirana ponuditelja (Skanska/Vassbakk & Stol, AF Gruppen i Eiffage), čime je projekt ušao u završnicu procjene izvoditelja – i cijene.

U rujnu 2025. vlada je, međutim, potvrdila ono čega su se zagovornici bojali: ponude prelaze proračunski okvir te se projekt mora vratiti u parlamentarnu proceduru. Politička odluka – povećati okvir ili projekt odgoditi/otkazati – odgođena je do predstavljanja proračuna za 2026. u listopadu.

Politička dilema uoči proračuna: graditi skuplje ili stati?

Ministrica nadležna za ribarstvo i more Marianne Sivertsen Næss (Ap) izbjegla je dati čvrst odgovor prije proračuna, dok je zastupnik Alfred Bjørlo (Venstre) javno izrazio bojazan da će vlada projekt skloniti sa stola. I premijer Jonas Gahr Støre (Ap) i čelnica Sylvi Listhaug (Frp) signalizirali su da nema „blanko“ podrške ako se pokaže da su novi troškovi previsoki. Riječ je, dakle, o klasičnom sudaru prometnih ambicija i fiskalne realnosti.

Brojke, rokovi i „pravila igre”

Kystverket u svojim ČPP objašnjava da je parlamentarna odluka iz 2021. – 4,09 mlrd NOK – u 2024. cijenama ekvivalent oko 5,06 mlrd NOK. Ako ponude nisu unutar tog okvira, predmet se mora vratiti Stortingu po novu odluku. U idealnom scenariju, potpis ugovora mogao je biti na jesen 2025., a gradnja krenuti krajem godine, s trajanjem radova od četiri do šest godina. To je, nakon ljetnjih ponuda, postalo neizvjesno.

Lokalna zajednica između nade i frustracije: za i protiv

Za općinu Stad i okolne luke tunel je više od inženjerskog poduhvata. Od njega se očekuju sigurniji prolazi, kraća čekanja i stabilnije logističke veze. Istodobno, dio mještana je prodao kuće zbog planiranih eksproprijacija, a lokalni poduzetnici ulagali su u projekte koji računaju na iskorištavanje kamenog materijala iz iskopa. Kad se sad spominje mogućnost odustajanja, razumljivo je zašto raste ogorčenje.

Argumenti „za”: sigurnost, pouzdanost, gospodarstvo

Stadhavet je sinonim za preko 100 dana godišnje teških uvjeta plovidbe; valovi i vjetrovi ondje se križaju na neugodan način. Tunel bi neutralizirao to usko grlo, smanjio rizik nesreća i skratio čekanja, što bi koristilo kargo prometu, ribarstvu i dijelom turizmu (kruzeri i obalne linije). U tom smislu, projekt ima snažan sigurnosni i operativni argument, čak i kad neto društvena korist ostaje predmet spora.

Argumenti „protiv”: cijena, upotrebljivost i alternativa

Kritičari upozoravaju da je ekonomska računica klimava: nakon revidiranih procjena iz 2023. (oko 7,1 mlrd NOK gornjeg okvira), ponude iz 2025. navodno su otišle i iznad toga. Dodatno, dio najvećih komercijalnih operatera tvrdi da im tunel ne donosi presudne uštede u odnosu na aktualne rute, dok su neke planirane brze linije (npr. Bergen–Ålesund) već ranije ocijenjene preskupima na razini županije.

Kako smo došli do ovoga danas: kratka vremenska crta

• 2021. – Storting odobrava projekt, okvir troška 4,09 mlrd NOK.
• Svibanj–lipanj 2023. – Vlada objavljuje da su troškovi eksplodirali (okvir do 7,132 mlrd NOK); traži se „mršavija“ varijanta. Projekt privremeno na pauzi.
• Kraj 2024. – Dokumentacija završena, natječaj ide van.
• Lipanj 2025. – Pristižu tri ponude, potvrđuje Kystverket.
• Rujan 2025. – Vlada potvrđuje: ponude iznad okvira; odluka u listopadu uz proračun za 2026.

Analiza: što realno slijedi (tri scenarija)

1) Povećanje okvira i gradnja uz faziranje

Parlament bi mogao podići cost cap, uz dodatne mehanizme kontrole i faziranja (npr. podjela ugovora, čvršće indeksacijske klauzule). Time bi se sačuvala sigurnosna i operativna korist projekta, ali uz političku cijenu prihvaćanja skuplje države. Presedan postoji: vlada je 2023. već formalno priznala nužnost višeg okvira.

2) Redizajn i rezovi

Na stolu je opcija daljnjeg smanjivanja obujma i standarda (gdje je moguće), kako bi se natječajne cijene vratile u okvire koje Storting može prihvatiti. Kystverket je i ranije dobivao nalog da traži jeftiniju varijantu; pitanje je kolika je još elastičnost bez kompromitiranja sigurnosti i propusnosti.

3) Odgoda/otkazivanje

Ako politički rizik „plaćanja više za istu stvar” prevagne, vlada bi mogla predložiti pauzu na neodređeno ili gašenje projekta. To bi otvorilo pitanje naknada za već uložena sredstva i kupljene nekretnine, kao i reputacijski udarac – no dio birača i komentatora to bi pozdravio kao povratak fiskalnoj disciplini.

Zašto je priča veća od jedne cijevi kroz planinu

Stad Ship Tunnel postao je ogledalo šire europske dileme: koliko smo spremni platiti za otpornu infrastrukturu u doba volatilnih cijena i klimatskih ekstrema? U Norveškoj, zemlji tunela i fjordova, odgovor se obično glasno čuje iz bagera. Ovoga puta, međutim, presudna riječ past će – u tablicama proračuna.