Hrvatska bi sav uvoz električne energije nadomjestila još jednim gigavatom iz vjetroelektrana
Hrvatska je prošle godine uvezla 2,12 teravat-sati električne energije. Zbog energetske krize cijene su bile izrazito visoke. Iskorištavanjem potencijala obnovljivih izvora može se u potpunosti eliminirati potreba za kupnjom električne energije u inozemstvu, poručuju iz Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske
Prošle veljače Rusija je napala Ukrajinu, što je drastično pogoršalo energetsku krizu. Poskupljenje energije dodatno je potaknulo cijelu Europu na ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije kako bi postigla energetsku neovisnost.
Hrvatska na tom polju ima ogroman potencijal. U Udruzi OIE Hrvatske izračunali su da bi se njegovom uporabom uvelike mogla smanjiti ovisnost o uvozu.
Prosječna cijena električne energije u 2022. godini iznosila je 273,72 eura po megavat-satu ili 239 posto više nego prethodne godine.
Smanjenje uvoza pripisuje se povoljnijim vremenskim uvjetima
Potrošnja električne energije smanjena je za 131 gigavat-sat na 18,42 teravat-sata. OIE Hrvatska to pripisuje visokim temperaturama na kraju godine i manjim potrebama za grijanjem.
Hrvatska je u posljednjih pet godina u prosjeku uvozila 2,34 teravat-sata. Tijekom 2022. neto uvoz iznosio je 2,12 teravat-sati. Najviše energije uvozi se ljeti, kada se većina energetskih potreba može podmiriti iz sunca, pa čak i ostvariti viškovi za izvoz, navodi se u izvješću.
Uz solarne elektrane koje bi ukupnu instaliranu snagu povećale za dva gigavata, u sadašnjim uvjetima ne bi bilo potrebe za uvozom, prema ovoj računici. Isto se može postići izgradnjom vjetroelektrana još jednog gigavata ukupne snage, poručuju iz OIE Hrvatske.
Hidroelektrane su pokrivale preko 28 posto potrošnje
U strukturi raspoložive električne energije za 2022. godinu najveći udio imaju hidroelektrane, 28,39 posto. Slijede termoelektrane na plin i loživo ulje (18,49) te Nuklearna elektrana Krško s 14,42 posto proizvedene energije.
Sunčane elektrane proizvele su 79 gigavat-sati, što je samo 0,43 posto raspoložive energije i Hrvatsku svrstava na začelje Europe po korištenju sunčeve energije. Proizvodnja vjetroelektrana iznosila je 2,3 teravat-sata, što je 12,49 posto ukupne snage.
Nedovoljna iskorištenost potencijala sunčeve energije jedan je od razloga zašto fosilna energija čini 53 posto raspoložive električne energije, navodi se u priopćenju.
Pitanje razvoja obnovljivih izvora 2022. godine postalo je pitanje energetske sigurnosti i izlaska iz energetske krize, piše balkangreenenergynews.
