Hrvatska gotovo 12 posto električne energije proizvodi iz vjetroelektrana

Hrvatska gotovo 12 posto električne energije proizvodi iz vjetroelektrana

Povodom Svjetskog dana vjetra predstavnici Zajednice obnovljivih izvora energije (OIE) HGK održali su sastanak s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem i poručili kako postoji diskrepancija između proklamiranih ciljeva o povećavanju udjela OIE u ukupnoj proizvodnji energije i onog što se provodi u praksi.

“Iako smo se u usvojenim strategijama opredijelili za veći udio OIE i tranziciju ka niskougljičnom gospodarstvu, nismo dovoljno učinili po pitanju uklanjanja administrativnih zapreka na tom putu. Imamo ogroman potencijal i neke rezultate smo već ostvarili, međutim, očekivanja su velika, a hoćemo li ih realizirati ovisi samo o nama”, istaknuo je predsjednik Zajednice OIE HGK Ivo Čović, direktor tvrtke Končar Obnovljivi izvori, dodavši kako isti problem imamo i u drugim sektorima poput poljoprivrede, turizma, ICT-a te znanosti i obrazovanje.

S njim se složio i potpredsjednik Zajednice Tonći Panza, direktor tvrtke Adria Wind Power, koja je izgradila prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj prije više od 15 godina, naglasivši kako se po rješavanju tih problema razlikuju uspješna i perspektivna društva od onih drugih.

Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), u 2019. godini u Europi je proizvedeno ukupno 3486,1 TWh električne energije od čega je 442 TWh proizvedeno u vjetroelektranama (12,7 posto). Za usporedbu, udio hidroelektrana je 17 posto, sunčane elektrane proizvele su 4,1 posto, a najviše proizvedene električne energije dolazi iz plinskih elektrana (20,3 posto).

Na domaćem tržištu je u prošloj godini proizvedeno ukupno 12120 GWh električne energije od čega 1433 GWh (11,8 posto) u vjetroelektranama. Najveći udjel u proizvodnji zauzimaju hidroelektrane (5858 GWh, 48,3 posto). Imamo instaliranih 28 postrojenja ukupnog kapaciteta 738 MWh, od čega je 26 vjetroelektrana u sustavu poticanih tarifa (718 MW), dok su dvije vjetroelektrane na tržištu (istekao im je dvanaestogodišnji ugovor). Prema trenutno važećoj regulativi, ukupna kvota svih vjetroelektrana čija će se proizvodnja poticati u narednom razdoblju iznosi 1050 MW.

Voditelj Grupacije za energiju vjetra HGK koja djeluje u sklopu Zajednice za OIE i direktor RP Globala Bojan Reščec naglašava kako je ulagačima potreban stabilan pravni okvir i jasna pravila jednaka za sve. “Mi želimo ulagati u Hrvatsku dugoročno, ali ne želimo da nas se proziva zbog želje da vratimo uloženo. Znamo odabrati najbolje lokacije, iznaći najbolja rješenja za korištenje, osigurati najpovoljnije financiranje, izgraditi i voditi pogon na najbolji način, sve uz gotovo isključivo hrvatske stručnjake. Danas i vjetar i sunce mogu biti isplativi po tržišnim cijenama, nemamo gornje granice ulaganja i sigurno nismo jedini”, rekao je Reščec, dodavši kako do 2024. planiraju instalirati oko 200 MW novih solarnih elektrana, uz dogradnju svojih parkova VE Danilo i VE Rudine.

Prema podacima IEA, udio vjetra u ukupnoj proizvodnji bi se do 2050., uz veliku potporu offshore elektrana, mogao s današnjih 15 popeti na udio viši od 45 posto.

Više informacija potražite na hgk.hr