Italija konačno pokreće gradnju najdužeg mosta na svijetu
U ljeto 2025. godine, Italija će započeti gradnju mosta koji će postati najduži viseći most na svijetu. Most preko Messinskog tjesnaca spojit će Siciliju s kopnom, povezujući gradove Torre Faro na Siciliji i Villa San Giovanni u Kalabriji.
Ovaj projekt, koji se planira već desetljećima, konačno ulazi u fazu realizacije zahvaljujući odlučnosti vlade premijerke Giorgie Meloni. S procijenjenim troškovima od oko 13,5 milijardi eura, most obećava gospodarski procvat, ali i izaziva zabrinutost zbog seizmičkih rizika, ekoloških utjecaja i potencijalne korupcije.
Povijest projekta: Od rimske ideje do suvremene stvarnosti
Ideja o povezivanju Sicilije s kopnom nije nova. Još u rimsko doba, prema zapisima Plinija Starijeg, Rimljani su pokušali izgraditi privremeni most od bačava i drvenih dasaka kako bi prevezli 100 ratnih slonova iz Kartage u Rim 252. godine prije Krista. U modernim vremenima, prvi ozbiljni planovi pojavili su se 1990-ih, ali su više puta odgađani zbog financijskih, tehničkih i političkih prepreka.
Projekt je otkazan 2006., ponovno pokrenut 2009., a zatim opet otkazan 2013. godine. Konačno, u ožujku 2023., vlada Giorgie Meloni potpisala je dekret koji je omogućio nastavak projekta, uz predsjedničko odobrenje 31. ožujka 2023.
Tehničke karakteristike: Inženjerski čudesni most
Most preko Messinskog tjesnaca bit će inženjersko remek-djelo. Njegova ukupna dužina iznosit će 3.666 metara, s najvećim rasponom od 3.300 metara, čime će nadmašiti trenutni rekord koji drži most Çanakkale 1915 u Turskoj (2.023 metra). Stupovi mosta bit će visoki 382,6 metara, viši od Millau viadukta u Francuskoj, trenutno najvišeg mosta na svijetu.
Most će imati šest voznih traka, dvije hitne trake, dvije željezničke pruge i dvije pješačke staze uz željeznicu, s visinom od 76 metara iznad razine mora kako bi omogućio prolaz brodova kroz 600-metarski navigacijski kanal.
Dizajniran je da izdrži ekstremne uvjete, uključujući vjetrove do 300 km/h (otvoren za promet do 150 km/h) i potrese magnitude do 7,5. Most će koristiti napredne digitalne alate za praćenje i fleksibilan dizajn kako bi se prilagodio pomicanju tla i kretanju tornjeva, slično mostu Akashi Kaikyo u Japanu.
Ekonomski učinci za Siciliju i Kalabriju biti će ogromni
Gradnja mosta donijet će značajne ekonomske koristi. Tijekom faze izgradnje, projekt će doprinijeti 2,9 milijardi eura nacionalnom BDP-u i zaposliti oko 100.000 ljudi, uz angažman 300 dobavljača, većinom iz Sicilije i Kalabrije. Most će omogućiti promet 6.000 automobila i kamiona na sat te 200 vlakova dnevno, značajno smanjujući vrijeme putovanja između Sicilije i kopna.
Očekuje se da će poboljšati trgovinu, turizam i gospodarski razvoj regije, povezujući Siciliju s novim autocestama (A3, A18, A20) i željezničkim linijama, uključujući novu željezničku stanicu u Messini.
| Aspekt | Detalji |
|---|---|
| Dužina mosta | 3.666 m (najveći raspon 3.300 m) |
| Visina tornjeva | 382,6 m |
| Kapacitet prometa | 6.000 vozila/sat, 200 vlakova/dan |
| Trošak | ~13,5 milijardi eura |
| Početak gradnje | Ljeto 2025. |
| Završetak | Ciljano 2032. |
| Ekonomski doprinos | 2,9 milijardi eura BDP-u, 100.000 radnih mjesta |
Izazovi i kontroverze: Seizmički rizici, okoliš i organizirani kriminal
Unatoč potencijalnim koristima, projekt se suočava s brojnim izazovima. Messinski tjesnac smješten je na aktivnoj rasjednoj liniji, a područje je poznato po snažnim strujama i povijesti razornih potresa, poput onog magnitude 7,1 iz 1908. godine. Inženjeri moraju osigurati da most može izdržati takve uvjete, što povećava složenost i troškove.
Ekološke skupine, uključujući Legambiente i WWF, izražavaju zabrinutost zbog utjecaja na zaštićenu morsku zonu i migracijske rute ptica, jer je područje dio EU-ove Direktive o staništima. Most bi mogao narušiti lokalni ekosustav i bioraznolikost, što izaziva snažan otpor.
Dodatno, postoji zabrinutost zbog moguće infiltracije organiziranog kriminala, posebice kalabrijskog ‘Ndrangheta i sicilijanske Cosa Nostre, koji su poznati po uključivanju u velike infrastrukturne projekte. Ove brige dodatno su pojačane činjenicom da je čelnik tvrtke zadužene za projekt, Stretto di Messina Spa, na suđenju zbog urušavanja mosta na cesti Palermo-Agrigento 2014. godine.
Vojni aspekt: Most kao dio NATO strategije?
Jedan od najkontroverznijih aspekata projekta je prijedlog vlade da most klasificira kao vojni trošak kako bi ispunila NATO-ov cilj od 5% BDP-a za obranu do 2035. godine. Italija trenutno troši samo 1,49% BDP-a na obranu, što čini ovaj cilj izazovnim. Zamjenici premijerke, ministar vanjskih poslova Antonio Tajani i ministar infrastrukture Matteo Salvini, tvrde da most ima stratešku vrijednost za NATO, olakšavajući brzo premještanje trupa i opreme između sjeverne Europe i Sredozemlja.
Ovaj prijedlog, međutim, izaziva skepticizam, jer mnogi smatraju da je to samo računovodstveni trik za financiranje projekta, a ne istinska vojna potreba.
Most koji povezuje ne samo teritorije, već i sudbine
Most preko Messinskog tjesnaca nije samo inženjerski podvig, već i simbol povezivanja Sicilije s Italijom i Europom. Ako se uspješno realizira, most će preobraziti regiju, donoseći gospodarski razvoj i bolju povezanost.
Međutim, uspjeh projekta ovisit će o sposobnosti Italije da prevlada seizmičke, ekološke i društvene izazove, kao i da osigura transparentnost kako bi se spriječila korupcija. Dok svijet čeka početak gradnje, pitanje ostaje: hoće li ovaj most postati stvarnost ili ostati samo san?
