Javne zgrade moraju biti predvodnik (energetske) obnove

Javne zgrade moraju biti predvodnik (energetske) obnove
Predstavljanje priručnika za energetsku obnovu zgrada javnog sektora

Problem radne snage, modela financiranja, viših zahtjeva i pravila koje postavlja Europska unija, kao i ambiciozni ciljevi dekarbonizacije motivi su za smanjenje potrošnje energije

U Kući Europe predstavljen je Priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora koji je izradio ZGRADOnačelnik.hr u suradnji s Udrugom gradova, Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te ostalim partnerima.

Stručni suradnici predstavili su trenutne i buduće modele financiranja energetske obnove javnog sektora

Stručni suradnici predstavili su trenutne i buduće modele financiranja energetske obnove javnog sektora, pravila koja se moraju ugraditi u naše zakone te ciljeve koji se moraju ispuniti.

Ovo je velika tema. Gotovo 75 posto zgrada u EU je izrazito energetski neučinkovito. Želimo smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. za 55 posto. Imamo jako ambiciozne ciljeve, esencijalno je da ambiciozno krenemo u ostvarivanje tih ciljeva – poručila je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Istaknula je da je obnova privatnih i javnih zgrada izuzetna prilika ne samo za postizanje klimatskih ciljeva nego i za podizanje kvalitete života građana.

Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) poručila je da javne zgrade moraju biti predvodnik obnove.

Nekada je obaveza obnoviti tri posto podne površine zgrada u vlasništvu centralne države, mi smo to odavno prekoračili. Sada se taj postotak odnosi na tri posto svih javnih zgrada – kazala Križ Šelendić naglasivši da će za to trebati puno novca i radne snage, što je možda veći problem nego novac.

Energija nije besplatna, klima se mijenja, a europski ciljevi su ambiciozni. Oni su možda neostvarivi, ali ne bi trebali biti glavni motiv kretanja u obnovu, nego želja da imamo zgrade kakve zaslužujemo imati. U priručniku je sve napisano jednostavno – rekao je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora
Priručnik naglašava potrebu kvalitetne pripreme i planiranja investicija za energetsku obnovu zgrada i izradu detaljnih projektnih zadataka

Priručnik naglašava potrebu kvalitetne pripreme i planiranja investicija za energetsku obnovu zgrada, izradu detaljnih projektnih zadataka za projektnu dokumentaciju koji uključuju sve potrebne mjere i standarde koje treba primijeniti kako bi projektiranje i izvedba bili kvalitetni i kako bi projekti bili konkurentni u natječajima za povlačenju financijskih sredstava. Za financiranje energetske obnove javnih zgrada na raspolaganju su razni modeli financiranja. Uz bespovratna sredstva iz europskih i nacionalnih programa, europska komisija zbog nedostatnih alokacija sve više usmjerava javni sektor prema tržišnim i komercijalnim modelima poput zelenih kredita i obveznica te ESCO i JPP modela – istaknuli su Marko Zlonoga i Hrvoje Maras iz REGEA-e.

Na predstavljanju su se održale dvije panel rasprave na temu iskustva i primjera s terena te financiranja, problema i rješenja energetske obnove zgrada javnoga sektora u kojima su sudjelovali Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Ivica Kirin, gradonačelnik Grada Virovitice, Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, Ana Pavičić – Kaselj, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i Predrag Čuljak, voditelj odjela u posredničkom tijelu Fonda, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Izvor fotografija: Europska komisija