Lekcije iz Singapura: Kako u gradu generirati solarnu energiju, a da ne trošite mnogo prostora

Singapur se kladi na plutajuće solarne farme i vertikalne panele kako bi povećao opskrbu čistom energijom i smanjio emisiju ugljika, model koji bi mogao funkcionirati i u drugim gusto naseljenim gradovima, rekli su urbani stručnjaci.

Budući da su isključene mogućnosti obnovljivih izvora energije, poput vjetra, hidro, nuklearne energije i biomase, solarni fotonaponski sustav (PV) najisplativija je opcija za Singapur. I to unatoč ograničenom zemljištu za velike farme i izazovima poput česte naoblake.

Prošli mjesec Singapur je pustio u pogon plutajući PV sustav od 5 megavata (MW) na moru na Johorovom tjesnacu. To je dio njegovog cilja da se do 2030. instalira najmanje 2 GW solarne energije. To je pet puta veći kapacitet od trenutnog a cilj je i prepoloviti emisije ugljika do 2050. godine.

Singapur mora razmišljati izvan okvira i postati kreativniji

“U usporedbi s većim zemljama mi nemamo prirodne resurse, površinu zemlje i klimatske uvjete za veliko korištenje obnovljivih izvora energije” rekao je Lawrence Wong, ministar obrazovanja.

Zbog toga je državi jugoistočne Azije izuzetno teško smanjiti emisiju zagrijavanja planeta na neto nulu, rekao je Wong. Dodaje kako bi joj pritisak uporabe čiste energije mogao stvoriti “živi laboratorij” za pružanje ideja za druge gradove širom svijeta.

Predviđa se da će obnovljivi izvori opskrbiti oko 40% svjetske opskrbe električnom energijom 2030. godine. Hidroenergija čini približno polovicu te proizvodnje, a slijede vjetar i solarna energija.

Drugdje u Aziji, Japan i Južna Koreja obvezali su se postići ugljičnu neutralnost do 2050., a Kina do 2060. godine.

“Solarna energija mogla bi proizvesti 10% – 20% opskrbe energijom u Singapuru samo zbog zemljišnih ograničenja“, rekao je Thomas Reindl. On je zamjenik izvršnog direktora Instituta za istraživanje solarne energije u Singapuru (SERIS).

Da bi to postigla, grad-država istražuje nove mogućnosti kao što su plutajuće solarne farme, solarni paneli na fasadama zgrada, barijere protiv buke i ograde te mobilne mreže, pored ploča na postojećoj infrastrukturi poput krovova, parkirališta i cesta.

“Singapur mora razmišljati izvan okvira i postati kreativniji od ostalih zemalja gdje će sve staviti solarne panele“, rekao je Reindl zakladi Thomson Reuters.

“Novi razvoj solarne tehnologije podržava ove mogućnosti. Također, veliko smanjenje troškova tijekom proteklog desetljeća omogućuje ekonomičnu ugradnju PV-a na okomite dijelove zgrade, na primjer“, rekao je.

Još jedno područje koje Singapur istražuje je Solar +

Još jedno područje koje Singapur istražuje je Solar +. On kombinira fotonaponske sustave s drugim tehnologijama poput uzgoja na krovu ili korištenja plutajuće solarne energije u moru za pokretanje postrojenja za desalinizaciju, dodao je Reindl.

Plutajuće solarne farme mogu generirati više električne energije od krovnih ili zemaljskih instalacija, pokazalo je istraživanje tvrtke Reindl. Mogu čak i zaštititi jezera i rezervoare od porasta temperatura.

Plutajući solarni projekt koji se gradi na singapurskom rezervoaru Tengeh zauzet će područje ekvivalentno 45 nogometnih igrališta. To će ga učiniti jednim od najvećih u regiji.

Proizvodnja čiste energije dio je Singapurskog zelenog plana. Plan uključuje i mjere poput sadnje više drveća, dodavanja mjesta za punjenje električnih vozila i ukidanja novih registracija dizelskih automobila i taksija od 2025. godine.

Singapurski napor za solarnu energiju nije “samo za pružanje zelene električne energije, već i za stvaranje radnih mjesta, ekonomsku vrijednost i inovacije“, rekao je Reindl.

“Nove tehnologije ne samo da će riješiti izazove Singapura, već će dati primjer i drugim mega gradovima.“