Manje betona a više zelenila, za zdraviji i manje topao grad
Zeleni krovovi dodaju ono što se naziva “prirodnim kapitalom” gradskim prostorima doprinoseći svjetskim zalihama ekosustava.
Studija u časopisu Global Environmental Change procijenila je vrijednost geologije, tla, zraka, vode i živih bića na planeti na dvostruku vrijednost svjetskog BDP-a iz 2014. godine. Ova vrijednost dolazi iz doprinosa lancu opskrbe voćem i povrćem, otvaranju prostora za druženje, ali i sprečavanja lošeg ljudskog zdravlja.
Pristup zelenim površinama u nekim gradskim središtima može biti otežan jer raste gustoća naseljenosti i stambeni prostor prekriva parkove i vrtove. Omogućavanje nekonvencionalnog pristupa zasađenim površinama jedan je od načina na koji se urbanisti mogu pobrinuti da čak i oni na najuspješnijim mjestima mogu osjetiti dobrobit na otvorenom.
Biti u blizini biljaka pomaže nam da se osjećamo dobro. Više je puta dokazano da izloženost prirodi povećava našu mentalnu dobrobit. To znači da što dalje živite od zelenog prostora, to je veći rizik od problema s mentalnim zdravljem.
Iako iskustvo uzemljenja u prirodi svakako pomaže, smanjenje zagađenja zraka i zagađenja bukom prigušeno zelenim površinama također bi moglo pridonijeti osjećaju manjeg stresa stanovnika, prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research.
Mnogi gradovi diljem Europe počeli su prepoznavati vrijednost pomaganja tvrtkama i pojedincima da svoje neiskorištene krovove pretvore u prostor za prirodu.
U središtu Londona, na primjer, postoji oko 700 zelenih krovova na površini od 17,5 hektara, snimljenih i prikupljenih zajedno na zemljovidu glavnog grada. Pariz je 2020. otvorio najveću svjetsku gradsku farmu u sklopu 100 hektara koje je grad obvezao pokriti vegetacijom.
Prijestolnica zelenih krovova
Stuttgart, Njemačka, često je prepoznat kao glavni grad zelenih krovova kontinenta, zbog svoje široke mreže alternativnih vanjskih prostora. Grad subvencionira projekte od 1986., u inicijativi koja je dovela do toga da je 60 posto njegove površine ostalo zeleno, prema WWF -u.
Dio motivacije za održavanje ovih međusobno povezanih vegetacijskih područja je poticanje protoka zraka, čime se smanjuje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Stuttgart, smješten u slivu dviju riječnih dolina, središte je njemačke automobilske industrije što ga čini ranjivim na lošu kvalitetu zraka i nakupljanje gradske topline.
Početkom 1990 -ih gradnja se proširila na brda koja okružuju grad, blokirajući izvore svježeg zraka. Koristeći informacije iz svog prvog “klimatskog atlasa”, grad je počeo uviđati važnost očuvanja ovih prostora zelenim.
Zeleni krovovi imaju jedinstvenu ulogu u upravljanju gradskim okolišem. Reflektirajuće površine uzrokuju da izgrađena područja postanu urbani toplinski otoci, pa prekrivač od lišća to donekle umanjuje. Istraživanje sa Sveučilišta u Ateni u Grčkoj otkrilo je da bi ovo održivo rješenje, primjenjivano na cijelom gradu, moglo smanjiti temperature do čak 5 stupnjeva Celzijusa!
Stuttgart je možda bio jedan od prvih, ali poboljšanja u gradskom životu koja nude zeleni krovovi pomogli su da se ideja proširi. Unutar Njemačke, Berlin sada usvaja neke iste politike.
U svijetu, Singapur ide korak dalje postavljajući zelenilo na same autobuse. Osim čudnih eksperimenata, ključ je to da naši gradovi budu sretniji, zdraviji i održiviji za život uz zelene površine na svakom mogućem koraku.
