Može li 130 000 novih stabala spriječiti da Sydney postane urbani toplinski otok?
Tisuće drveća posađeno je širom Sydneya u Australiji, kako bi pomoglo snižavanju temperature po cijelom gradu.
Australska vlada planira posaditi milijun stabala do 2022. godine širom zemlje, no u prvoj fazi u Sydneyu će biti posađeno 170 000 stabala. Voditelji projekta nadaju se da će uvođenje nove prirodne nadstrešnice pomoći umanjiti ‘efekt urbanog otoka topline’, gdje su urbana područja znatno toplija od obližnjih ruralnih prostora.
“Zajedničkim radom na širem području Sydneya na povećanju površina pokrivača od krošanja drveća“, objašnjava direktor Greening Australia’s Nature in Cities Paul Della Libera, “možemo smanjiti temperature i stvoriti zdravije zajednice, kako za ljude, tako i za divlje životinje. To je posebno važno u urbanim područjima, s obzirom na porast ljetnih temperatura.“
Dodaje: “Surađivat ćemo sa Sveučilištem Western Sydney kako bismo identificirali i odredili prioritete zajednice s najmanjim pokrivačem nadstrešnica i najvećom ranjivošću na učinak urbanog otoka topline.“
Veći broj drveća također će promijeniti način na koji izgledaju mjesta poput Sydneya, preoblikujući tradicionalno urbane prostore u inovativne, istinski zelene gradove.
“Novo drveće danas znači zdravije zasjenjene javne prostore i lijepe ulice obrubljene drvećem za zajednice u kojima stanovnici mogu uživati sada i u godinama koje dolaze“, kaže ministar za planiranje i javne prostore Rob Stokes.
Zaključuje da će, „kako se sve više ljudi useljava u stanove, terase ili gradske kuće, gradski parkovi, ulice obrubljene drvećem i igrališta uskoro postati zajednička dvorišta koja naše gradove održavaju zdravima i primjerenijima za život.”
Veći, odvažniji, zeleniji
Komisija za Veliki Sydney nada se da će do 2056. godine vidjeti 40 posto urbanih područja prekrivenih drvećem. Slična shema u tijeku je u Europi, budući da Europska komisija treba posaditi tri milijarde sadnica do 2030. godine, kao dio Europskog zelenog sporazuma.
Australija također koristi pandemiju kao priliku za redizajn zelene infrastrukture, kao dio svog programa oporavka. Novi Južni Wales (NSW) predlaže politiku ‘Zelenija mjesta’, koja uključuje projekte poput gradskih krošnji drveća, kao i više lisnatih prostora za građane i fokus na ekološkom očuvanju.
“Ne radi se samo o održavanju našeg okoliša, već o obnavljanju našeg okoliša“, objašnjava Abbie Galvin koji radi kao vladin arhitekt NSW-a. Galvinu pristup zelenim površinama više nije „uobičajen posao“.
Oslanjajući se na druge oblike inovativnog urbanog dizajna poput High Linea u New Yorku, zelenog linearnog parka koji je stvoren 2015. godine od stare željezničke pruge iznad Manhattana, stručnjaci žele vidjeti više mašte što se tiče održivog urbanog planiranja.
“Zaista je važno poticati ljude da budu vizionari“, zaključuje Galvin.
