PAMETNA NIZOZEMSKA: Grad Breda se obnovom rijeke pretvara iz sivog u zeleni grad

Gotovo 40 godina vijećnici u nizozemskom gradu Bredi koji su pripadali političkoj stranci D66 završavali su svaki sastanak vijeća s istom porukom: “Mislimo da se luka i rijeka Nieuwe moraju ponovno otvoriti.”

Dotična luka i rijeka ušće su u rijeke Mark i Aa, po kojima je grad dobio ime: brede Aa na nizozemskom znači “široka Aa”. Rijeka i luka nekada su bili žila kucavica Bredine industrije čelika, ali su se prioriteti promijenili dolaskom automobila u poslijeratno doba.

Pedesetih godina prošlog stoljeća gradski čelnici odlučili su asfaltirati luku i preusmjeriti rijeku u kanale koje je izradio čovjek. Breda je 1966. postala dom prve podzemne garaže u Europi.

Sa svojim stalnim suzdržavanjem, vijećnici D66 bili su prvi usvojitelji onoga što je kasnije postalo uobičajen stav. “Krajem prošlog stoljeća ljudi su shvatili da su pogriješili u planiranju“, rekao je Roel Kiel, voditelj projekta za gradske napore u osvjetljavanju rijeke Nieuwe Mark. “Ne želite automobile u centru grada.“

Zeleni pristupnik

Uporni vijećnici 2007. godine ostvarili su želju. Nizozemska vojska ispraznila je instalaciju uz popločanu luku, a gradska vlast je krenula ispraviti svoju grešku staru gotovo 60 godina. Rijeka Nieuwe Mark ponovno je ugledala danje svjetlo i počela slobodno teći središtem Brede.

“Za naš grad to je bio veliki dan, jer ne pravite novu rijeku svaki dan“, rekao je Kiel. Tijekom desetljeća otkako su stanovnici Brede ponovno mogli prošetati obalom rijeke Nieuwe Mark, središte grada je procvjetalo novim stambenim objektima, hotelima, kafićima i restoranima uz rijeku.

Mali brodovi pristaju u luci, a mještani se ponovno pojavljuju na spravama za vježbanje na umjetnoj plaži. Povećani život na ulici i gospodarska aktivnost smanjili su trgovinu drogom i nasilje u centru grada.

“Cijela zapadna strana centra grada ponovno je oživjela“, rekao je Kiel.

Još više prirode u gradu

No otkrivanje rijeke nije bilo dovoljno da zadovolji stanovnike Brede, koji su tražili više prirode u gradu. Tipični nizozemski plovni put obložen je kamenim pristaništima s jedva kojom biljkom na vidiku. Stef Goedhart, 39-godišnji dizajner multimedije koji živi nedaleko od rijeke, bio je jedan od najglasnijih kritičara.

“Centar grada je najtoplije mjesto u gradu ljeti, a ujedno i jedno od najtoplijih mjesta u Nizozemskoj“, rekao je. “Za jedan grad je Breda prilično zelena, ali ima i puno kamena. Postoji veća potreba za ozelenjavanjem površina.”

Poziv za više zelenila čuo se glasno i jasno u gradskoj vijećnici. “Kad je grad bio kritiziran zbog previše kamena, to je promijenilo mišljenje naših dizajnera, a mi smo tražili financijska sredstva i partnere za dizajn koji bi nam pomogli s zelenijim, klimatski prilagođenim, bioraznolikim dizajnom“, rekao je Kiel.

Živi zid – novi vertikalni ekosustav

Tako je nastala inicijativa Green Quays Breda 2018. godine pod pokroviteljstvom Odjela za prostorno planiranje Breda. Gradska agencija sklopila je partnerstvo s Tehnološkim sveučilištem Delft (TU Delft), vodećim tehničkim sveučilištem u zemlji, za projektiranje doka koji bi mogao primiti vegetaciju koja raste okomito uz kameni zid. TU Delft je na kraju došao do dizajna koji uključuje slojeve ploča, betonski zid i kamenje na zidu. Između kamena i betona postoji podloga za hranjenje biljaka i sjemena.

“Ovo je promjena paradigme, prvi put da ne gledamo samo vodu, već smatramo zidove uz vodu potencijalnim novim vertikalnim ekosustavom“, rekla je nizozemska kritičarka arhitekture Tracy Metz. “Tipičan urbani dok je pješčara od opeke. I doista, baš kao i kod nasipa, tradicionalni je odgovor bio da ih se čuva od vegetacije, jer korijenje može narušiti strukturni integritet i unutrašnjosti nasipa i zidanih dokova.”

S višestoljetnom vodenom infrastrukturom koja se počela rušiti diljem Nizozemske, Metz vjeruje da bi Bredina inovacija mogla biti široko primjenjiva na javne radove u nizinskim zemljama.

Dizajn je u fazi ispitivanja i testiranja

Dizajn je trenutno u fazi ispitivanja, s 12 ploča postavljenih uz rijeku tijekom jedne godine kako bi se promatralo koliko dobro njeguju biljni svijet i održavaju svoj strukturalni integritet. U svibnju 2021. test je bio više-manje dovršen. Ukupno 12 panela koštaju 200.000 EUR (233.000 USD).

Breda ima cilj proširiti se na duljinu od 175 metara uz obje strane rijeke po cijeni od 2,5 milijuna eura. Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na 35 milijuna eura, pri čemu su dvije trećine sredstava već dodijeljena sufinanciranjem Europske unije i lokalnih vlasti.

Metz dovodi u pitanje ovu potencijalno visoku cijenu. “Naravno da je ovo inovativno, a pokusi su uvijek skupi, ali još uvijek se ne mogu ne zapitati zaslužuje li ekološki doprinos ovih zelenih luka takav veliki trošak“, rekla je. “Moramo se zapitati: koja bismo druga ulaganja za ublažavanje klime ili prilagodbu mogli napraviti s ovakvim velikim novcem?“

Za obične građane, međutim, dosadašnje koristi nadmašuju troškove. “Lijepo je vidjeti kako raste iako je to samo eksperiment“, rekao je Goedhart. “S novim zelenim zidovima možete vratiti divlje životinje i rashladiti područje novim zelenim dokovima.”

Breda je jedan od 15 finalista nagrada Guangzhou. Dobitnici ovogodišnje nagrade su bili objavljeni nedavno. Dvogodišnja nagrada Guangzhou pokrenuta je 2012. godine i provodi se u partnerstvu s gradom Guangzhou, Kina, United Cities and Local Governments (UCLG) i World Association of the Major Metropolises (Metropolis).

Nagrada prepoznaje inovacije u društvenim, gospodarskim i ekološkim pitanjima i ima za cilj razmjenu najboljih praksi među gradovima na globalnoj razini.