Pariz ili Manhattan: Koji je tip grada održiviji?
Kako se čovječanstvo bori s klimatskom krizom, raste konsenzus da je povećanje urbane gustoće zeleniji način života.
No, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Urban Sustainability, najučinkovitiji način izgradnje održivog grada nisu visokogradnje, već velika gustoća niskogradnji.
“Naši rezultati pokazuju da je gustoća zaista potrebna za rastuće urbano stanovništvo, ali visina nije“, rekao je vodeći autor i profesor sa Sveučilišta Edinburgh Napier Francesco Pomponi.
“Dakle, čini se da će svijetu u sljedećim desetljećima trebati više Pariza i manje Manhattana“, kaže on u šali.
Mala visina, a velika gustoća
Istraživači su promatrali emisije stakleničkih plinova (GHG) tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade, uključujući izgradnju i servisiranje građevina.
Zaključili su da visoke zgrade visoke gustoće povećavaju emisije stakleničkih plinova za 154% u usporedbi s niskim zgradama velike gustoće. Za stanovanje niske gustoće bilo potrebno 142% više zemlje.
Znanstvenici kažu da se dizajn urbanog okoliša uglavnom usredotočio na operativnu uporabu energije, koja postaje sve učinkovitija i nije pravilno smatrao “utjelovljenu” energiju. To je „energija i emisije koje se koriste ili stvaraju tijekom vađenja i proizvodnje sirovina, proizvodnje građevinskih komponenti, izgradnje i dekonstrukcije zgrade i prijevoza između svake faze“.
Ključ je bolja gradnja
Budući da se očekuje da će dodatnih 20 milijardi ljudi u gradovima boraviti do 2050., rasprava o najučinkovitijem načinu smještaja ljudi od kritične je važnosti.
Na urbana područja otpada 78% svjetske potrošnje energije, a gradski čelnici u svijetu kažu da žele preuzeti odgovornost i učiniti više za smanjenje emisije ugljika.
Prijevoz i zgrade među najvećim su doprinosima – građevinska industrija je odgovorna za oko 40% svih emisija ugljika.
Koja su rješenja?
Los Angeles je, kao dio kalifornijske politike Green New Deal-a, usvojio smjernice za smanjenje stakleničkih plinova iz građevinskog materijala. To je “prva lokalna vlada koja je regulirala potencijal globalnog zagrijavanja zbog čelika, ravnog stakla i mineralne vune koje nabavlja grad“, prema skupini C40 od gotovo 100 gradova posvećenih borbi protiv klimatskih promjena.
U Norveškoj, grad Oslo ima cilj nulte emisije za gradilišta u koja investira gradska vlast do 2025. godine, koji će se proširiti na sva gradilišta do 2030. To znači da će građevinska oprema biti potrebna za prelazak s fosilnih goriva na električni pogon – 98% norveških električna energija dolazi iz obnovljivih izvora.
Grupa C40 kaže da nije dovoljno da zgrade imaju neto nulu u smislu operativne potrošnje energije, te je pokrenula deklaraciju čiji je cilj smanjiti utjelovljene emisije za najmanje 50% za nove zgrade, velika preuređenja i infrastrukturne projekte do 2030. godine.
