Pariz objavljuje rat praznim nekretninama
Pariz objavljuje rat praznim stanovima i kućama: Zamislite da posjedujete nekretninu u jednom od najskupljih europskih gradova i ostavljate je praznom godinama. Sada vlasti šalju jasnu poruku: domovi su za život, a ne za neiskorišteno stajanje. Pariz želi stati tome na kraj…
Stambena kriza koja pogađa velike europske gradove potaknula je vlade da razmotre sve smjelija rješenja, a sada je Pariz poduzeo kontroverzan korak koji bi mogao poslati valove daleko izvan Francuske.
Francuski glavni grad odobrio je novu dodatnu naknadu za prazne domove u pokušaju da vrati tisuće neiskorištenih nekretnina na tržište najma. Cilj je jednostavan: dati više domova u ruke ljudi koji očajnički traže mjesto za život.
No, taj je potez ponovno pokrenuo i mnogo veću raspravu s kojom se suočavaju gradovi diljem Europe: što bi se trebalo dogoditi kada tisuće nekretnina stoje prazne dok se stanovnici bore kako bi si priuštitl rastuće najamnine?
Grad kojem ponestaje prostora
Pariz je jedan od najtraženijih gradova na svijetu, ali iza slike razglednica kafića, znamenitosti i elegantnih bulevara krije se rastući stambeni izazov. Potražnja za stanovima i dalje je veća od ponude, što gura cijene najma naviše i mnogim stanovnicima otežava pronalazak pristupačnog smještaja.
Prema podacima Grada Pariza, oko 20.000 praznih nekretnina potencijalno bi se moglo vratiti na tržište nekretnina putem novih mjera.
Vlasti tvrde da u gradu u kojem se tisuće ljudi natječu za ograničen broj stanova, ostavljanje nekretnina praznima godinama doprinosi problemu. Nova doplata bit će usmjerena na vlasnike kvalificiranih praznih nekretnina, povećavajući financijski pritisak da ih iznajmljuju ili prodaju.
Kako će novi porez funkcionirati?
Prema mjeri, Pariz će primijeniti maksimalno povećanje poreza dopušteno francuskim zakonom. Vlasnici domova koji se smatraju praznima mogli bi se suočiti s doplatom u iznosu od 30 posto katastarske vrijednosti najma nekretnine u prvoj godini, koja će se od druge godine nadalje povećavati na 60 posto. Međutim, pravila nisu osmišljena da kazne svakog vlasnika kuće s neiskorištenom nekretninom.
Vlasti su potvrdile da će se izuzeća primjenjivati u određenim okolnostima, uključujući nekretnine koje se renoviraju, domove pogođene nasljednim sporovima ili situacije u kojima vlasnici mogu dokazati da stvarno pokušavaju prodati ili iznajmiti nekretninu. Namjera je ciljati na dugotrajno prazne domove, a ne na ljude koji se suočavaju sa stvarnim poteškoćama.
Upozorenje za vlasnike nekretnina?
Vlade sve više gledaju na stanovanje ne samo kao na privatnu imovinu, već kao na resurs povezan sa socijalnom stabilnošću grada. Tradicionalna ideja da bi vlasnici trebali moći ostaviti nekretninu praznom na neodređeno vrijeme suočava se sa sve većom kontrolom, posebno u područjima gdje je potražnja izuzetno velika.
Zagovornici mjera poput pariške tvrde da neiskorištene kuće predstavljaju priliku za povećanje ponude bez izgradnje potpuno novih objekata.
Kritičari, međutim, upozoravaju da bi dodatni porezi mogli nepravedno kažnjavati vlasnike nekretnina i možda neće riješiti dublje probleme poput nedostatka gradnje, kašnjenja u planiranju i velike potražnje.
Bitka za europske domove
Kako gradovi postaju skuplji, a stanovništvo nastavlja rasti, vlade diljem Europe pod pritiskom su da pronađu rješenja koja uravnotežuju prava vlasnika kuća s potrebom za pristupačnim stanovanjem. Pariz je odabrao čvrst pristup: poskupiti napuštanje domova u nadi da će ih vlasnici vratiti na tržište.
Hoće li drugi europski gradovi slijediti taj primjer, ostaje za vidjeti. Ali za milijune ljudi koji se bore s pronalaženjem pristupačnog mjesta za život, poruka iz Pariza je jasna. Usred stambene krize, prazan dom više nije samo prazan dom. Postao je dio mnogo veće rasprave o tome tko živi u najpoželjnijim europskim gradovima, a tko je poništen.
