Plutajući fotonaponski paneli mogli bi revolucionirati proizvodnju električne energije

Godišnja potrošnja električne energije u svijetu procjenjuje se na 22,8 petavat-sati. Postavljanjem plutajućih fotonaponskih sustava na 30 posto površine većih akumulacija vode podmirila bi se trećina potrošnje, pokazuje nova studija.

Solarni paneli jedan su od najjeftinijih i najučinkovitijih načina proizvodnje električne energije, ali imaju i svoje nedostatke. Postavljanje solarne elektrane zahtijeva veliki prostor.

Prema studiji iz 2021. godine, zemlje svijeta bi vjerojatno trebale namijeniti između 0,5 i pet posto svog zemljišta za solarne ploče kako bi postigle punu dekarbonizaciju, piše Euronews, prenosi balkangreenenergynews. Borba za prostor često dovodi do sporova između investitora u solarnu energiju i poljoprivrednika, lokalnih zajednica i ekologa.

Međunarodni tim ekoloških znanstvenika predlaže plutajuće fotonaponske sustave kao rješenje u novoj studiji pod nazivom “Proizvodnja energije i očuvanje vode korištenjem plutajućih solarnih fotonaponskih panela na globalnim rezervoarima”, objavljenoj u časopisu Nature Sustainability.

Više od 150 urbanih aglomeracija moglo bi postati energetski neovisno

Studija sadrži procjenu proizvodnje električne energije kada bi 30 posto površine rezervoara bilo pokriveno solarnim panelima. Analizirano je 114.555 prirodnih i umjetnih jezera diljem svijeta s površinom većom od jednog hektara. Manja ležišta nisu analizirana jer su podložna isušivanju, stoji u studiji.

Procjenjuje se da bi se sa samo 30 posto pokrivenosti godišnje moglo proizvesti 9,4 petawatt-sata električne energije. To bi bilo dovoljno da se podmiri trećina svjetske potrošnje.

“Uzimajući u obzir blizinu većine rezervoara naseljenim centrima i potencijal za razvoj namjenskih lokalnih elektroenergetskih sustava, nalazimo da bi 6.256 zajednica i/ili gradova u 124 zemlje, uključujući 154 gradska područja, moglo pokriti sve svoje potrebe za električnom energijom s lokalne plutajuće PV instalacije“, pišu autori.

Među zemljama koje bi mogle imati najviše koristi od proizvodnje energije iz plutajućih solarnih panela su Brazil, Kina i Indija.

Studija nije uzela u obzir negativne posljedice

Znanstvenici ističu nekoliko prednosti ove vrste solarnih elektrana. Ugradnjom fotonaponskih sustava na postojeće akumulacije štedi se prostor, tako da se zemljište može koristiti u druge svrhe. Još jedna prednost je činjenica da se većina rezervoara nalazi u blizini električne mreže. Zahvaljujući vodi, koja hladi sustav, povećava se učinkovitost pretvorbe energije, a istovremeno se smanjuju gubici vode zbog isparavanja.

Studija je izostavila da ugradnja plutajućih fotonaponskih sustava može imati negativne posljedice. Neka su istraživanja pokazala da nedostatak sunčeve svjetlosti potiče rast toksičnih algi i smanjuje količinu kisika u dubljim slojevima vode, što šteti flori i fauni te utječe na dinamiku ugljika.

Također postoji opasnost od kontaminacije od materijala od kojih su napravljeni fotonaponski paneli i od utjecaja elektromagnetskog polja oko kabela. Budući da se plovila koriste za izgradnju i održavanje, moguće je i izlijevanje kemikalija.

Što su plutajući fotonaponski paneli?

Solarni paneli instalirani na plutajućim platformama gotovo su identični onima na kopnu. Jedina razlika je u načinu instalacije. Platforme na kojima se nalaze paneli vezane su za dno, ali se mogu pomicati tijekom lošeg vremena i ovisno o promjenjivim razinama vode.

Za postavljanje plutajućih solarnih elektrana potrebna je stabilna, nezasjenjena vodena masa, što kanale za navodnjavanje, jezera i akumulacije čini idealnim mjestima.

Na kraju 2018. godine ukupna instalirana snaga fotonaponskih panela iznosila je 1,3 gigavat-sata. S razvojem tehnologije očekuje se da će snaga do 2026. dosegnuti 4,8 gigavat-sati, stoji u studiji.