Povijesni trenutak: Solarna energija preuzela primat u proizvodnji električne energije u EU!
U lipnju 2025. Europska unija doživjela je povijesni trenutak: solarna energija postala je najveći izvor električne energije, generirajući 22,1% ukupne proizvodnje, prema podacima energetskog think tanka Ember. Ovaj značajan pomak, u kojem je solarna energija prestigla nuklearnu i daleko nadmašila fosilna goriva, rezultat je dugogodišnjih ulaganja u obnovljive izvore energije i povoljnih meteoroloških uvjeta tijekom ljeta.
Ovaj događaj ne samo da označava prekretnicu u energetskoj politici EU, već i naglašava potencijal za daljnji prijelaz na čistu energiju u borbi protiv klimatskih promjena.
Solarna revolucija: EU postaje solarna sila
Lipanj 2025. bio je mjesec rekorda za solarnu energiju u EU. Najmanje 13 zemalja članica zabilježilo je najveći ikad mjesečni udio solarnog udjela u proizvodnji električne energije. Nizozemska je prednjačila s impresivnih 40,5%, dok je Grčka dosegla 35,1%. Druge zemlje, uključujući Belgiju, Hrvatsku, Francusku, Mađarsku, Italiju, Portugal i Slovačku, također su postigle značajne napretke, pokazujući široku rasprostranjenost solarne revolucije diljem Europe.
Ovaj porast omogućio je EU da se uspješno nosi s povećanom potražnjom za energijom uzrokovanom toplinskim valovima koji su pogodili kontinent početkom ljeta. Solarna energija bila je najobilnija tijekom podneva, kada je potražnja za rashladnim uređajima bila najveća, čime je pomogla stabilizirati elektroenergetski sustav i spriječiti prekide u opskrbi. Energetski analitičar Embera, Chris Rosslowe, sažeo je ovaj trend riječima: “Europa postaje solarna elektrana,” naglašavajući brzu tranziciju prema održivim izvorima energije.
Rekordi u proizvodnji: Koje zemlje su najviše napredovale?
Pored Nizozemske i Grčke, koje su postigle iznimne rezultate, druge zemlje također su zabilježile značajan napredak. Njemačka, kao jedna od vodećih sila u energetskoj tranziciji, povećala je svoj solarni kapacitet, dok su Italija, Bugarska, Hrvatska i Turska zabilježile dvoznamenkaste udjele solarne energije. Ovaj široki doseg pokazuje da solarna revolucija nije ograničena na nekoliko zemalja, već je postala zajednički cilj diljem EU.
Nizozemska je svoj uspjeh postigla kombinacijom velikog broja instaliranih solarnih panela i povoljnih sunčanih uvjeta, dok je Grčka iskoristila svoje prirodne prednosti i ulaganja u infrastrukturu. Hrvatska, kao jedna od zemalja s visokim solarnim potencijalom, također je iskoristila ove uvjete za povećanje svog udjela, čime je doprinijela ukupnom uspjehu EU.
| Zemlja | Udio solarne energije (lipanj 2025.) |
|---|---|
| Nizozemska | 40,5% |
| Grčka | 35,1% |
| Njemačka | Značajan porast (točni podaci nisu navedeni) |
| Hrvatska | Rekordni mjesečni udio |
| Italija | Dvoznamenkasti udio |
Pad ugljena: Kraj fosilnih goriva na vidiku?
Dok je solarni sektor bilježio rekorde, udio ugljena u proizvodnji električne energije u EU pao je na rekordno nisku razinu od 6,1%, u usporedbi s 8,8% godinu ranije. Njemačka i Poljska, koje zajedno čine većinu potrošnje ugljena u EU, zabilježile su značajna smanjenja. Njemačka je proizvela samo 12,4% svoje energije iz ugljena, dok je Poljska, iako još uvijek ovisna o ugljenu, smanjila svoj udio na 42,9%. Druge zemlje, poput Češke (17,9%), Bugarske (16,7%) i Danske (3,3%), također su dosegle nove niske razine.
Posebno značajno je da je 15 zemalja EU potpuno eliminiralo ugljen iz svoje energetske mješavine, uključujući Austriju, Belgiju i Irsku, koja je zatvorila svoju posljednju ugljenokopnu elektranu 20. lipnja 2025. Španjolska i Slovačka planiraju slijediti njihov primjer do kraja 2025. Ovaj trend smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima ključan je za ostvarenje ciljeva EU o smanjenju emisija i postizanju klimatske neutralnosti do 2050.
| Zemlja | Udio ugljena (lipanj 2025.) |
|---|---|
| Njemačka | 12,4% |
| Poljska | 42,9% |
| Češka | 17,9% |
| Bugarska | 16,7% |
| Danska | 3,3% |
Javna podrška i buduće mogućnosti
Javna podrška za obnovljive izvore energije u EU iznimno je visoka, s gotovo 90% Europljana koji podržavaju daljnja ulaganja u ovaj sektor. Ova podrška ključna je za nastavak ovog trenda, posebno jer obnovljivi izvori energije donose ekonomske koristi poput smanjenih računa za energiju, stvaranja novih radnih mjesta i povećanja energetske neovisnosti. Zajednički energetski projekti, poput solarnih parkova u vlasništvu zajednica, dodatno povećavaju angažman građana i donose lokalne koristi poput popusta na energiju i novih radnih mjesta.
Inovativne inicijative, poput pretvaranja zatvorenih ugljenokopa u solarna polja, nude ogroman potencijal. Prema procjenama, takvi projekti mogli bi generirati dovoljno energije za zemlju veličine Njemačke, koristeći više od 1,2 milijuna hektara zemljišta. Osim toga, razvoj tehnologija poput baterija na pijesku za pohranu solarne i vjetroenergije omogućuje korištenje viška energije tijekom noći ili oblačnih dana, čime se povećava pouzdanost obnovljivih izvora.
Lipanj 2025. je prekretnica
Lipanj 2025. označio je prekretnicu u energetskoj povijesti EU, s solarnom energijom koja je postala najveći izvor električne energije. Ovaj uspjeh rezultat je dugogodišnjih ulaganja, povoljnih prirodnih uvjeta i snažne javne podrške.
S nastavkom ovog trenda, uključujući inovacije poput solarnih polja i naprednih tehnologija za pohranu energije, EU je na putu da postane svjetski lider u tranziciji prema čistoj energiji. Ipak, ključno je održati ovaj zamah kroz daljnja ulaganja i politike koje podržavaju dekarbonizaciju kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi za 2030. i dalje.
