PRIMJER LITVE – Ovako se radi energetska obnova u državama EU
Energetska obnova zgrada iznimno je skup postupak, a pogotovo kada je riječ o zaštićenoj zgradi. No može se. Evo primjera dobre prakse iz Litve.
Osnovni nedostatak u provedbi energetske obnove u prethodnom razdoblju u Hrvatskoj bio je izostanak kontinuiteta provedbe javnih poziva za sufinanciranje što je izravno vezano uz (ne)raspoloživost financijskih sredstava, odnosno nakon iscrpljenja alokacije prema Operativnom programu konkurentnost i kohezija (OPKK), više nije bilo raspoloživih sredstava iz drugih izvora za ovu svrhu.
O tome kako se zgrade mogu obnoviti ISKLJUČIVO novcem EU-a, a natječaja i plana nema, možete pročitati OVDJE.
Prema tome, osiguravanje dostatnih sredstava za potrebe utvrđene u Programu energetske obnove zgrada do 2030. godine ključno je za njegovu uspješnu provedbu i ostvarenje željenih ciljeva. Više o spomenutom programu možete pročitati OVDJE.
Osim dostatnih izvora sredstava, na kontinuiranost provedbe utječe i izabrani model provedbe. Dosadašnji model temeljio se na bespovratnim sredstvima i raspisivanju javnih poziva. Istodobno, suvlasnici višestambenih zgrada morali su osigurati i novac za zatvaranje financijske konstrukcije, što se u pravilu rješavalo kreditom komercijalnih banaka i temeljilo na povećanju pričuve.
Mogući modeli
Kao moguće poboljšanje modela nameće se primjena financijskog instrumenta u kombinaciji s bespovratnim sredstvima unutar iste operacije, temeljenim na ostvarenim razinama energetskih karakteristika, stoji u Nacrtu Programa energetske obnove zgrada do 2030. godine.
Ovakav model moguće je uz korištenje ESIF sredstava i svakako će se razmotriti za daljnje korištenje. Model bi mogao kombinirati i sredstva komercijalnih banaka s ESIF sredstvima, da bi se ukupno raspoloživa sredstva povećala. Osim toga, ovakav model bi mogao osigurati i dulju ročnost kredita, u odnosu na one koji su trenutno u ponudi na tržištu, čime bi se smanjio ‘udar’ na suvlasnike u vidu povećane pričuve potrebne za otplatu kredita.
Primjer Litve – fond fondova
Ovakav primjer pronalazi se u Litvi te se često navodi kao primjer najbolje prakse programa obnove višestambenih zgrada. Model se često naziva ‘fondom fondova’, a temelji se na ideji da takav fond raspolaže sredstvima kako iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), tako i sredstvima komercijalnih banaka.
U Litvi je taj omjer sredstava bio:
- 138 milijuna eura iz ERFF-a te
- 255 milijuna eura iz komercijalne banke koja je odabrana postupkom javne nabave.
Iz tog fonda, osigurava se
- 100 posto bespovratnih sredstava za pripremu projekata, dok se
- za samu energetsku obnovu osiguravaju krediti.
- Ovisno o postignutom energetskom razredu, uz kredit se osiguravaju i bespovratna sredstva.
Važno je istaknuti da su se ta bespovratna sredstva smanjivala kroz godine te od 2018. iznose do 35 posto prihvatljivih troškova.
Izvor: zgradonacelnik.hr
