Prva indijska zgrada “vertikalna šuma” biti će dom za 56 obitelji i 200 stabala
Mana Foresta u Sarjapuru u Bengaluru-u, inspiraciju uzima od talijanskog arhitekta Stefana Boerija koji je u Milanu u Italiji izgradio prve okomite šume na svijetu. Ti stambeni prostori imaju do 900 stabala i 90 biljnih vrsta.
Slušajte cvrkut ptica, uživajte u lepršavosti bezbroj leptira u boji i možda, ako imate sreće, noću vidite prugasta mala svjetla krijesnica – sve bez napuštanja zgrade.
Stambene zgrade, korporacije, bolnice i kompleksi grade se s drvećem koje raste na njihovim zidovima, balkonima i krovovima. To nisu male biljke, cvijeće ili grmlje uzgajane na malim balkonima, terasama ili vrtovima na krovu. To su okomite šume – drveće koje raste do čak 6 metara u visinu, na 20, 30 ili više etažnim zgradama.
Broj stabala premašuje 200 do ponekad 900 po zgradi, ovisno o visini građevine
Ovaj trend okomite šume množi se u cijelom svijetu. Od Milana (Italija), Nanjing (Kina), Utrecht (Nizozemska), Singapur, Kuala Lumpur (Malezija) do Cebu (Filipini) i drugih. Najnovije se grade u Bengaluru-u u Indiji. Neke su već izgrađene i naseljene, a druge će uskoro biti dovršene.
“Kad smo željeli kupiti dom, ideja da živimo s vlastitim drvećem na svom balkonu je ono što nas je privuklo da krenemo u kupovinu stanova s konceptom okomite šume“, objašnjavaju Preethi Maharajan i Nikhila Menon iz Bengalurua, koji su kupili stanove na 6. i 12. katu prve vertikalne šume Indije – Mana Foresta s 14 katova u Sarjapuru u Bengaluru, u kojem će biti smješteno 56 obitelji. Oboje žele svojoj djeci pružiti priliku za odrastanje usred obilnog zelenila, svojevrsne domaće šume i svježeg zraka.
Nisu samo Preethi i Nikhila željni atmosfere bez smoga za svoju djecu, već i mnogi drugi stanovnici gradova
Zasluge za pokretanje trenda vertikalnih šuma pripadaju talijanskom arhitektu Stefanu Boeriju. Pod utjecajem knjige Barun na drveću, pisca Itala Calvina, u kojoj glavni junak odlučuje provesti ostatak svog života na drveću, Boeri je pogodio ideju dizajniranja okomitih šuma za stanovnike gradova.
Projektirao je dvije zgrade, Bosco Verticale, dimenzija 111 metara i 76 metara visine s 26, odnosno 18 katova, u Milanu u Italiji. Njegova je gradnja započela 2009. Kule su dovršene 2014. Između njih dvije kule imaju više od 90 biljnih vrsta s 900 stabala, 5.000 grmlja i 11.000 višegodišnjih biljaka. Ako bi netko zasadio ovoliko drveća na vodoravnom tlu, bilo bi mu potrebni hektari zemlje. A to je u gradovima apsolutno rijetko.
Kada je Boeri u intervjuu govorio o vertikalnim šumama na Manhattnu, naglasio je da nije patentirao nacrte svoje biofilne arhitekture. Želio je da se arhitekti i graditelji u drugim gradovima i zemljama nadahnu ovom idejom i dizajniraju zgrade po svojoj mjeri i za vlastite potrebe.
Šume u gradovima
Poput Bosco Verticale, čak će i Mana Foresta imati oko 200 stabala plus grmlje, bilje i male cvjetnice. Ovisno o veličini, svaki će stan dobiti dva ili pet stabala plus drugo manje grmlje. Neka od stabala koja će se tamo naći će biti limun, fikus, begonija, magnolija i mnoga druga.
„Naši su arhitekti radili na dizajnu koji odgovara gradu Bengaluru, klimatskim uvjetima i našim klijentima. Uz to, konzultirali smo botaničare i pejzažne umjetnike kako bismo znali koja stabla ovdje mogu rasti i ostale detalje poput težine koju nosi, brzine vjetra koje drveće može podnijeti na visini itd. ”, objašnjava D Kishore Reddy, CMD iz Mana Projects Private Limited.
Izvještaj ANI-a također spominje da će zgrada imati ‘usporavač vjetra’ kako bi osigurala sigurnost svojih stanovnika i drveća.
