Renoviranje domova za europske obitelji s niskim primanjima dobiva novi zamah

Renoviranje domova za europske obitelji s niskim primanjima dobiva novi zamah
Trst, Izvor: Pixabay

Nadogradnja sustava socijalnog stanovanja središnji je dio projekata EU-a koji život u gradu čine zdravijim i sretnijim

U sjeveroistočnom talijanskom gradu Trstu kreće izgradnja po uzoru na primjere dobre prakse i Europi. Na jugoistočnoj periferiji grada srušit će se osam zgrada socijalnog stanovanja s početka 50-ih godina prošlog stoljeća i zamijeniti ih energetski učinkovitim stanovima.

Štoviše, stvorit će se zeleni prostori i poboljšati postojeći oko novih domova kako bi se povećala atraktivnost područja i potaknule aktivnosti na otvorenom i društvena interakcija.

Skrb u zajednici

Zgrade su trenutno prazne nakon što su bivši stanari preseljeni u druge socijalne stanove. Ideje za poboljšanja prikupit će se od stanovnika okolnog područja kako bi se uključile u modernizaciju cijelog susjedstva, čiji je cilj osigurati da stanovnici s niskim prihodima imaju zdravo stanovanje i ugodno okruženje.

Ovo nije problem jedne osobe ili jedne obitelji‘, rekla je Cristina Davi, voditeljica talijanske javne stambene agencije ATER Trieste. ‘To je problem zajednice. Bitno im je da kažu nešto o prostoru u kojem žive i uslugama koje pružaju.

Trst, koji se nalazi na Jadranskom moru, ima oko 200 000 stanovnika i najveća je talijanska pomorska luka za teret. Također najvažnija pomorska luka Austro-Ugarskog Carstva u 19. stoljeću i blizu talijanske granice sa Slovenijom, grad je dugo bio etnički i vjerski raznolik.

Trenutačno otprilike desetina stanovništva Trsta živi u socijalnim stanovima kojima upravlja ATER Trieste, navodi Davi. Njihov prosječni godišnji prihod ispod je 15 000 eura, a mnogi su stariji od 65 godina ili su samohrani roditelji.

Kao agencija za socijalno stanovanje, moramo pomoći u usmjeravanju energetskih izbora stanovnika“, rekao je Davi.

ATER Trieste dio je europskog istraživačkog projekta koji je dobio sredstva EU-a za ubrzavanje obnove domova ljudi koji se bore s plaćanjem računa za energiju.

Nazvan SUPERSHINE, projekt je započeo u studenom 2022. i trebao bi trajati do kraja ožujka 2026.

SUPERSHINE je nadahnut inicijativom New European Bauhaus (NEB) kako bi život u Europi učinio održivijim, zdravijim i inkluzivnijim. EU organizira NEB festival u glavnom gradu Belgije Bruxellesu od 9. do 13. travnja.

Primjeri dobre prakse za sve druge

Trst je mikrokozmos Europe s obzirom na “energetsko siromaštvo”, koje se događa kada je kućanstvo prisiljeno smanjiti potrošnju energije do stupnja koji je štetan za zdravlje i dobrobit stanovnika.

Okidači uključuju niske prihode, visoke troškove goriva i loše izolirane zgrade. Godine 2022. više od 9 % Europljana nije moglo održavati svoje domove primjereno toplima, prema podacima EU-a.

Kada govorimo o energetskom siromaštvu, moramo razmišljati ne samo o tome kako kupujete energiju i njezinim izvorima, već i o tome kako je učinkovito koristiti‘, rekao je Riccardo Coletta, viši voditelj projekta u Agenciji za promicanje europskog istraživanja u talijanskoj prijestolnici Rimu.

On vodi SUPERSHINE, koji stvara uzorne gradske četvrti koje karakteriziraju energetski učinkovite zgrade i pametne električne mreže. Trst je ogledni primjer zajedno s Herningom u Danskoj i Rigom u Latviji.

Projekt će kasnije ispitati kako se ovi modeli mogu primijeniti u četiri druga grada sudionika: Setúbalu u Portugalu, Beogradu u Srbiji, Zaragozi u Španjolskoj i Istanbulu u Turskoj.

Sve odabrane lokacije imaju veliki broj zgrada društvenog stanovanja.

Ova bi mjesta trebala nadahnuti druge okruge da rade u istom smjeru‘, rekla je Coletta. ‘Moramo sagledati širu sliku radeći s ljudima u okruzima i pronaći način da im damo alate i novac za održavanje intervencija.

Krajnji je cilj stvoriti energetske zajednice u kojima su stanovnici u potpunosti uključeni u odluke o okolišu u kojem žive, domovi su održiviji, a okolna područja imaju veću estetsku privlačnost.

U Trstu je projektom obuhvaćeno 16 stanova raspoređenih na četiri kata u svakoj od osam zgrada. Planirana poboljšanja uključuju solarne ploče na krovu, energetski učinkovitu rasvjetu i toplinska vrata i prozore.

Oko zgrada, potencijalni dodaci uključuju vrtove s područjima za uzgoj hrane, društvene parkove i rekreacijske prostore. Kako bi se smanjio rizik od poplava i opterećenje urbanih odvodnih sustava, planeri razmatraju zaštitne pojaseve obrasle vegetacijom i kolnike od propusnih materijala.

Radovi bi trebali biti završeni do kraja 2026. godine.

Servisna čvorišta

Većina domova i zgrada u EU-u stari su desetljećima i potrebna im je obnova kako bi se postigao cilj EU-a o građevnom fondu s nultim emisijama do 2050. godine.

Otprilike 85% zgrada u EU izgrađeno je prije 2000. Od toga, procjenjuje se da 75% ima lošu energetsku učinkovitost.

Nadogradnja europskog građevinskog fonda može se poduprijeti neovisnim uslužnim središtima koja vlasnicima nekretnina i stanovnicima nude tehničke savjete i informacije o financiranju obnove.

Zasebni projekt financiran od strane EU-a razvio je takva središta – nazvana one-stop shops – u Rotterdamu u Nizozemskoj i Valenciji u Španjolskoj.

Pod nazivom Save the Homes, projekt je završen u veljači 2024. nakon tri i pol godine.

Valencija, Izvor: Travelnow or Crylater, Unsplash

Valencia i Rotterdam kao izlozi u koje svi zainteresirani gradovi mogu pogledati

U Valenciji je Save the Homes uspostavio 27 centara na jednom mjestu. Također je procijenio domove oko 1 600 ljudi u gradu za energetski učinkovitu obnovu, od kojih su mnoge sada dovršene.

U Rotterdamu su projektom izvršene obnove 33 kuće.

Renoviranje koje su poduzeli građevinski poduzetnici u ova dva grada uključivalo je ugradnju energetski učinkovite izolacije ispod poda i zidova te fotonaponskih panela na krovu. Rezultat je bila prosječna ušteda energije od 50% do 60%.

Stvarno moramo povećati obnove‘, rekla je Ana Tisov, koja je vodila Save the Homes i voditeljica je projekta u nizozemskoj inženjerskoj i građevinskoj konzultantskoj tvrtki Huygen.

Rekla je da se projektom želi pomoći povećati broj domova koji se renoviraju radi energetske učinkovitosti na 5% godišnje sa sadašnjih 1%.

Tisov je rekao da se pristupi moraju prilagoditi određenim mjestima jer, iako im je opći cilj isti, lokalni se uvjeti razlikuju.

Podizanje svijesti ljudi o dobrobiti obnove, na primjer, bio je veći izazov – i veći fokus – za projekt u Valenciji nego u Rotterdamu.

Kao daljnji primjer, Tisov je rekao da je stambeni fond ujednačeniji u Nizozemskoj nego u Sloveniji, što olakšava masovno renoviranje nizozemskih domova.

Ne možete izravno kopirati i zalijepiti‘, rekla je. ‘Ranjive skupine i građevinski fond nisu isti u Sloveniji kao oni u Nizozemskoj.

Ovaj je članak izvorno objavljen u Horizontu, časopisu za istraživanje i inovacije EU. Skraćen je i uređen radi stila i jasnoće.