Solarni kolektori kao optimum za ubrzanje energetske tranzicije

Nuklearna energija, uz obnovljivce, ima svijetlu budućnost u dekarbonizacijskom narativu

Na 32. Danu energije Hrvatskog energetskog društva, koji se danas održao u Zagrebu “bistrila” se svjetska i energetska tranzicija, u ozračju velikih geopolitičkih i ekonomskih izazova. Ivica Toljan, predsjednik HED-a završno je istaknuo da Hrvatska ne stoji loše kad je riječ o balansu energetske trileme (priuštivost, održivost i sigurnost opskrbe energijom).

Kao konkretnu ideju za veliko ubrzanje energetske tranzicije (i samodostatnosti) istaknuo opciju da se potakne masovna ugradnja solarnih kolektora na krovove, čime bi se u polovini godine, a možda i duže ,uštedilo dosta električne energije. “Na nacionalnoj razini 300 MW snage u solarnim kolektorima može se brzo i vrlo priuštivo ugraditi, a učinilo bi vliku razliku u odnosu na današnje stanje, posebno u Dalmaciji”, rekao je Toljan. 

HEP je lani držao 65% tržišta

Poznati energetičar Željko Tomšić govorio je o elektroenergetici, te istaknuo da je HEP lani držao 65% tržišta, dok je to godinu ranije bilo 63%. Hrvatska, baš kao i Cipar i Francuska imaju vrlo jaku nacionalnu elektroprivredu, a realizira li se ideja o ukidanju obveznog otkupa zelene energije u skladu s tržišnim udjelom više bi se električne energije našlo na tržištu. 

Antun Marušić iz HEP Elektre Zagreb istaknuo je da su mrežarine u distribuciji neodržive, te se pozvao na rad nedavno prezentiran na Ciredu, u kojem je istaknuto da je budućnost u naplati priključne snage, angažirane snage, ali i jalove energije koja loše utječe na napon, jer u budućnosti se očekuje da će s tim biti i više problema nego što je sada. Takav pristup je, čini se, naišao i na simpatije energetskog regulatora.

Kanibaliziranje energetike?

Davor Štern je govorio o onome što je nazvao “kanibalizacijom energetike”, jer po njemu će ugljikovodici, koji su neopravdano došli na zao glas ostati alfa i omega, pošto čak 82% svjetske potrošnje ovisi o njima. Štern je istaknuo da svijet plaćajući skupu naftu “plaća cijenu opsjene pod egidom sankcija na rusku naftu“, jer on je u startu govorio da su sankcije neprimjenjive. To se i pokazalo u praksi, jer nisu naštetile ruskoj ekonomiji niti spriječile daljnje ratne aktivnosti u Ukrajini. Ekonomika vodika po Šternu je problematična, a začudio se i zbog čega već deset godina stoje dobri projekti, bitni za energetsku tranziciju i dekarbonijazciju, poput gradnje RHE Vrdovo. Štern drži da Hrvatskoj nedostaje vizija u energetskom sektoru, a bez nje neće biti većih promjena. 

Goran Krajačić s FSB-a govorio je o potrebnim kapacitetima koje bi Hrvatska prema REPower EU trebala izgraditi da bude na trajektoriju ostvaranje tih ultraambicioznih ciljeva do 2030. Istaknuo je da je potrebno godišnje instalirati 500 MW vjetroelektrana i 600 MW sunčanih elektrana, 60 MW elektrolizatora, 400 MW dizalica topline i 30 MWh baterijskih pohrana.

Realitetu je bliži bio Vjekoslav Jukić iz MINGOR-a koji je najavio da će Hrvatska ubrzo na mreži imati cca 1700 MW novih zelenih projekata. Hrvatskoj su na raspolaganju velika sredstva iz NPOO, koji će uskoro biti revidiran u skladu s REPower EU. Prema NPOO u prijenos i distribuciju bit će uloženo 387 mil. eura, što  treba uvećati za još 99,5 mil. za prijenos i 80 mil. za distribuciju. 

Izvor: GEN Energija

Povratak nuklearne energije

Ekonomist Darko Tipurić dao je gospodarski pregled energetike iz globalne perspektive te je istaknuo da je smanjivanje troškova energetska tranzicije upitno, iako se očekuje daljnji rast produktivnosti u tom sektoru, no glavnina rijetkih metala nije dostupna EU, što će imati svoje reperkusije, zbog čega će šampioni tranzicije ipak biti azijske zemlje. Naveo je da je elektrifikacija prometa nezaustavljiva, dok su ulaganja u fosilna goriva u stanovitom padu, što bi moglo dovesti do njihove veće skupoće, što nije dobro. Da bi svijet odgovorio na izazov klimatskih promjena, trebao bi dvostruko ubrzati dekarbonizaciju, a to je upitno ostvarivo. 

Tipurić je, baš kao i političar i diplomat Miro Kovač prije njega, ustanovio da će u sklopu tranzicije nuklearna energije doživjeti veliki povratak, baš kako je i najavljeno na COP28, velikim sporazumom brojnih zemalja koje žele urostručiti svoje nuklearne kapacitete.