Ugljen je čekao povratak, ali ga nije dočekao
NIŠTA OD POVRATKA UGLJENA NA ENERGETSKU SCENU: Zatvaranje Hormuškog tjesnaca trebalo je, prema pesimističnim prognozama, vratiti ugljen u središte svjetske energetike. No najnoviji podaci pokazuju suprotno: sunce i vjetar preuzeli su ulogu sigurnosnog ventila u krizi koja je zaprijetila…
Kad je blokada Hormuškog tjesnaca poremetila jedan od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, mnogi su očekivali poznat scenarij: skok cijena plina, panično traženje zamjenskih goriva i povratak ugljena kao “sigurne” rezerve.
Kriza koja nije oživjela ugljen
Hormuškim tjesnacem prije krize prolazio je velik dio izvoza energenata iz Perzijskog zaljeva, a osobito je bila osjetljiva trgovina ukapljenim prirodnim plinom. Međunarodna agencija za energiju navodi da su Bangladeš, Indija i Pakistan 2025. uvozili gotovo dvije trećine svojih ukupnih LNG potreba upravo tim putem, što pokazuje koliko su azijska tržišta bila izložena poremećaju.
No podaci Centra za istraživanje energije i čistog zraka, CREA-e, pokazuju drukčiju sliku. Umjesto očekivanog “povratka ugljena”, globalna proizvodnja električne energije iz ugljena u ožujku je bila uglavnom nepromijenjena, dok je pomorski prijevoz ugljena pao za tri posto, na najnižu razinu od 2021. godine. U zemljama izvan Kine koje imaju gotovo stvarne podatke o proizvodnji električne energije, proizvodnja iz ugljena pala je za 3,5 posto, a iz plina za četiri posto.
Obnovljivi izvori postali su krizni amortizer
Ključni razlog zbog kojeg se crni scenarij nije ostvario leži u rekordnom širenju obnovljivih izvora. CREA procjenjuje da je rast solarne i vjetroelektrične proizvodnje ublažio udar energetske krize te smanjio potrebu za fosilnim elektranama. U ožujku je, prema njihovoj analizi, solarna proizvodnja u promatranim zemljama porasla za 14 posto, a vjetroelektrična za osam posto, što je bilo dovoljno da dio sustava prebrodi šok bez masovnog povratka ugljenu.
Šira slika potvrđuje da se ne radi samo o jednokratnom učinku. Emberov globalni pregled elektroenergetskog sektora za 2026. navodi da su obnovljivi izvori 2025. prvi put proizveli više od trećine svjetske električne energije, dok je udio ugljena pao ispod trećine. Drugim riječima, energetska kriza nije pogodila isti sustav kakav je svijet imao prije deset godina: mreže su danas znatno otpornije jer u njima sve veću ulogu imaju sunce, vjetar, hidroenergija i drugi niskougljični izvori.
Pouka za vlade: sigurnost više nije sinonim za fosilna goriva
Ova kriza mogla bi postati prekretnica u načinu na koji vlade promišljaju energetsku sigurnost. Godinama se tvrdilo da su ugljen i plin nužni jer se mogu uključiti kada nastupi poremećaj. No blokada Hormuškog tjesnaca pokazala je suprotno: sustavi koji ovise o uvozu fosilnih goriva ranjivi su na ratove, blokade, cijene prijevoza i geopolitičke ucjene.
To ne znači da su obnovljivi izvori sami po sebi dovoljni. Za stabilan sustav potrebne su snažnije mreže, pohrana energije, fleksibilna potrošnja i bolja regionalna povezanost. Ipak, najnoviji podaci ruše staru pretpostavku da svaka velika energetska kriza automatski vodi prema ugljenu. Ovaj put, “rezervni plan” nisu bili dimnjaci termoelektrana, nego kapaciteti izgrađeni godinu ranije na krovovima, poljima i vjetrovitim obalama.
Ako se trend nastavi, 2026. mogla bi ostati zapamćena kao godina u kojoj je energetska sigurnost prestala značiti povratak prošlosti — i počela značiti ubrzanje budućnosti.
