Usko grlo u ponudi stambenog prostora u Europi: može li brže planiranje omogućiti izgradnju više domova?

Usko grlo u ponudi stambenog prostora u Europi: može li brže planiranje omogućiti izgradnju više domova?
Europi nedostaje stambenog prostora, Izvor: pametni-gradovi.eu, AI

Europa ima milijune stanova, ali sve više njezinih građana ne može pronaći dom koji si može priuštiti. Dok cijene rastu, gradnja zaostaje, a prazne nekretnine ostaju izvan dosega onih kojima su najpotrebnije. Je li pravi problem nedostatak stanova ili način na koji europski gradovi upravljaju prostorom?

Stambena kriza postala je jedan od najvećih društvenih i gospodarskih izazova europskih gradova. Od Lisabona i Barcelone do Dublina i Zagreba, rast cijena nekretnina i najamnina sve više otežava pristup stanovanju, osobito mladima i obiteljima sa srednjim primanjima.

Prema analizi portala Tomorrow.City, objavljenoj 12. studenoga 2026., Europa se suočava s ozbiljnim zastojem u ponudi pristupačnih stanova. Međutim, paradoks je u tome što ukupan broj postojećih stambenih jedinica nije nužno premalen. Problem je što se mnoge nalaze na pogrešnim lokacijama, nisu dostupne za dugoročno stanovanje ili su jednostavno preskupe.

Stanova ima, ali ne ondje gdje ih ljudi trebaju

Europsko tržište nekretnina posljednjih je petnaestak godina doživjelo dramatične promjene. Prema podacima Eurostata, cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasle su 53 % između 2010. i 2024., dok su najamnine povećane za 25 %. Istodobno su troškovi gradnje novih stambenih zgrada porasli za čak 56 %.

Situacija je osobito zabrinjavajuća u velikim gradovima. Tomorrow.City navodi da su najamnine u Lisabonu porasle između 130 i 176 %, u Barceloni između 100 i 125 %, dok su u Parizu i Dublinu približno udvostručene u promatranim razdobljima.

Mladi Europljani posebno su pogođeni. Sve veći dio njihovih primanja odlazi na stanovanje, zbog čega se odgađaju osamostaljivanje, zasnivanje obitelji i druge važne životne odluke.

Ipak, Europa ima približno 514 stanova na tisuću stanovnika. Osim toga, prema podacima Eurostata, oko trećine stanovništva EU-a živi u stambenim prostorima s više soba nego što je potrebno prema statističkim kriterijima.

To otkriva ključni problem: stambeni fond nije učinkovito raspoređen niti dovoljno prilagođen suvremenim potrebama stanovništva.

Dodatni pritisak stvaraju kratkoročni turistički najam, povećanje broja samačkih kućanstava i koncentracija radnih mjesta u velikim urbanim središtima. Stanovi tako sve češće postaju investicijska imovina, a sve rjeđe dostupni domovi.

Zašto Europa ne gradi dovoljno novih stanova?

Prema procjenama Europske komisije, Europskoj uniji potrebno je više od dva milijuna novih stanova godišnje kako bi zadovoljila potražnju. To znači približno 650.000 dodatnih stambenih jedinica godišnje u odnosu na sadašnju razinu izgradnje.

Za takvo povećanje potrebno je oko 153 milijarde eura dodatnih godišnjih ulaganja.

No novac nije jedina prepreka.

Dugotrajni postupci izdavanja građevinskih dozvola, složena prostornoplanska dokumentacija, nedostatak građevinskih radnika i rast cijena materijala značajno usporavaju nove projekte.

Zbog toga se sve više pozornosti usmjerava prema digitalizaciji građevinskih postupaka.

Estonija, primjerice, razvija digitalnu platformu za građevinski sektor koja povezuje administrativne postupke i suvremene tehnologije, uključujući digitalne blizance. Portugal je reformom Simplex Urbanístico pojednostavio određene administrativne postupke povezane s gradnjom.

Takva rješenja mogu skratiti vrijeme između planiranja i početka izgradnje, smanjiti administrativne troškove te povećati predvidljivost ulaganja.

Druga mogućnost jest prenamjena napuštenih industrijskih područja. Umjesto širenja gradova na poljoprivredno i prirodno zemljište, nekadašnje tvornice, skladišta i zapuštene urbane površine mogu postati nove stambene četvrti.

Time se istodobno povećava ponuda stanova, obnavlja gradski prostor i smanjuje pritisak na okoliš.

Rješenje nije samo u gradnji: Gradovi moraju promijeniti način upravljanja stanovanjem

Europska komisija predstavila je u prosincu 2025. prvi Europski plan za priuštivo stanovanje, kojim želi potaknuti izgradnju, obnovu postojećih nekretnina, ulaganja i učinkovitije korištenje stambenog fonda.

U rujnu 2026. donesena je i preporuka o priuštivosti i ponudi stanova u područjima izloženima velikom stambenom pritisku, kojom se naglašava važnost rješenja prilagođenih lokalnim okolnostima.

Za europske gradove to znači da stambena politika više ne može biti odvojena od prometnog planiranja, digitalizacije, gospodarskog razvoja i zaštite okoliša.

Posebno važnu ulogu mogu imati lokalne vlasti, koje raspolažu prostornoplanskim instrumentima i mogu poticati izgradnju javnih i priuštivih stanova, prenamjenu zapuštenih nekretnina te razvoj stambenih zadruga.

Za hrvatske gradove to je također važna poruka

Rast cijena nekretnina u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i drugim urbanim središtima pokazuje da pitanje stanovanja postaje sve značajniji čimbenik kvalitete života, ali i sposobnosti gradova da privuku i zadrže mlade ljude.

Upravo zato budućnost stanovanja neće ovisiti isključivo o broju novih zgrada. Jednako će važni biti brzina administrativnih postupaka, dostupnost javnog prijevoza, aktiviranje neiskorištenih nekretnina i sposobnost gradova da stanovanje promatraju kao temeljnu društvenu potrebu.

Europa, dakle, ne mora samo graditi više. Mora graditi pametnije, učinkovitije koristiti postojeće prostore i osigurati da stanovi ponovno služe svojoj osnovnoj svrsi – da budu domovi ljudima koji u njima žele živjeti.