Ususret prvoj agrosolarnoj elektrani u Hrvatskoj
Pionirski pothvat planiran je u industrijskoj zoni u Dragaliću
Kako izgledaju agrosolarna postrojenja, koje su sve prednosti i mogućnosti ovog inovativnog rješenja za poljoprivrednike te kako iskoristiti njihov golemi potencijal tek su dio korisnih informacija koje donosi prvi priručnik o agrosolarstvu u Hrvatskoj, a koji je od ovoga tjedna dostupan na stranicama www.agrosolarstvo.hr.
Agrosolarstvo donosi višestruke prednosti
Priručnik su izradile tvrtke Neoen i Ires ekologija, u suradnji s profesorom Milanom Mesićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a vrijedan doprinos u njegovu nastajanju dali su i brojni zavodi za prostorno uređenje, piše energetika-net.
Kombinirajući dvije važne proizvodnje, poljoprivrednih kultura ili stočarstva te obnovljive električne energije, agrosolarstvo donosi višestruke prednosti: pod zaštitom solarnih modula poljoprivredne kulture zaštićenije su od prekomjerne topline, hladnoće i sunčevog oštećenja lišća i plodova, čime se povećava prinos određenih usjeva i vlažnost tla je veća.
Nadalje, priopćeno je iz Neoena, vlasnici parcela ostvaruju dodatne prihode najmom svog zemljišta. Kod primjene stočarstva u agrosolarnoj elektrani, prema zadnjim studijama znanstvenika Colorado State Universitya, postavljanjem modula znatno se povećava kvaliteta i količina trave pa su ovce posljedično puno zdravije, dok su ogradom zaštićene od vanjskih neprijatelja, primjerice vukova.
Elementarne nepogode
Bitno je naglasiti da postavljanjem modula na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno više od 70 posto tla, dok se za stočarstvo ovaj postotak penje i na 90 posto, ovisno o tehnologiji i kulturama ili životinjama koje se uzgajaju.
Važna je poruka iz priručnika da se u zakonodavstvu taj broj ne ograničava na više od 75 posto jer se time može dovesti u pitanje isplativost takvih projekata. Ako se zakonodavni okvir ne složi kvalitetno, to može značiti gubitak potencijalno važnih prinosa za općine i vlasnike zemljišta od najma – karike koja bi mogla značajno revitalizirati hrvatska sela.
“Agrosolari ne samo da koriste zemljište na održivi način, nego i pomažu u povećanju zaliha najnezamjenjivijih resursa potrebnih za život– hrane, vode i zelene energije. Vjerujemo da kroz ovaj koncept Hrvatska može postići svoje energetske ciljeve, a da u isto vrijeme ne uzurpira poljoprivrednu proizvodnju. Ujedno, agrosolarstvo vidimo kao priliku za nova ulaganja u poboljšanje poljoprivredne produktivnosti te smanjenje rizika od elementarnih nepogoda za poljoprivredne kulture. Budući da u Hrvatskoj za sada agrosolarne elektrane još nisu zaživjele, željeli smo ih kroz ovaj priručnik približiti javnosti te omogućiti Hrvatskoj dvostruku zelenu budućnost – u poljoprivredi i u proizvodnji obnovljive električne energije“, objašnjava Ivan Strunje, voditelj razvoja poslovanja u Neoenu.
Ovaj priručnik namijenjen je ne samo poljoprivrednicima i vlasnicima zemlje, nego i prostornim planerima, ministarstvima te lokalnim zajednicama koje bi također mogle imati višestruke koristi od takvih investicija.
Prvo u nizu ulaganja
Da sve ne ostane samo na riječima, tvrtka Neoen, međunarodni neovisni proizvođač zelene energije, namjerava pokazati i djelom – planira izgraditi prvi agrosolarni projekt u Hrvatskoj. Pionirski pothvat planiran je u industrijskoj zoni u Dragaliću.
“Zemljište za ovaj projekt je već kupljeno te na njemu planiramo sagraditi agrosolarnu elektranu snage 10 MW. Imamo ogromno međunarodno iskustvo u razvoju agrosolara i sa zadovoljstvom ćemo ga primijeniti i u Hrvatskoj. Tako želimo pridonijeti ciljevima energetske tranzicije Hrvatske, a Dragalić je samo prva u nizu naših investicija u agrosolarne elektrane – imamo ambiciju za razvoj još mnogo takvih projekata“, rekao je.
