Zašto 15-minutni grad nastavlja nadahnjivati ​​gradske čelnike?

Christopher Carey razgovarao je s pariškim posebnim izaslanikom za pametne gradove Carlosom Morenom o tome kako se njegov koncept 15-minutnog grada razvio dok gradovi nastavljaju usvajati njegovo razmišljanje unatoč reakcijama na društvenim mrežama

Nakon što je izdržao val teorija zavjere tijekom pandemije COVID-19, 15-minutni grad se pokazao kao otporan koncept.

Utemeljena na radu Carlosa Morena, profesora na Sveučilištu Sorbonne u Parizu i posebnog izaslanika za pametne gradove gradonačelnika Pariza, ideja ima jednostavnu premisu – gradski stanovnici trebali bi moći pristupiti većini svojih osnovnih potreba unutar 15 minuta hodanja ili vožnje biciklom.

Cilj je smanjiti ovisnost o automobilima, promicati zdrav i održiv život i poboljšati ukupnu kvalitetu života za stanovnike

Pristup ima za cilj smanjiti ovisnost o automobilima, promicati zdrav i održiv život i poboljšati ukupnu kvalitetu života za stanovnike tako što će im usluge uključujući trgovine mješovitom robom, vrtiće, škole, radna mjesta i zdravstvenu skrb biti smještene unutar susjedstva.

Iako njegovo podrijetlo seže još u 1920-e, koncept je postao sve popularniji tijekom kasnih 2010-ih i implementiran je u gradovima diljem svijeta, uključujući zajednice u Barceloni, Parizu i Melbourneu.

Teorije zavjere

Ali tijekom pandemije COVID-19, kada su mnogi gradovi iskoristili priliku da reorganiziraju svoje prazne ulice (i u mnogim slučajevima uklone prostor za automobile), ideja je uzela maha i, u isto vrijeme, postala izvor inspiracije za teoretičare zavjere.

Tvrdnje da će ljudi biti ograničeni na zone pogoršane su u Ujedinjenom Kraljevstvu kada su neki gradovi proveli kontroverzne prometne mjere koje su ograničile upotrebu automobila na manjim cestama u susjedstvu.

Linije između tih četvrti s niskim prometom i Morenova koncepta postale su nejasne, što je dovelo do zbunjujućeg niza online teorija – od kojih su se neke zatim filtrirale u mainstream diskurs.

Nekoliko britanskih gradova naknadno se udaljilo od oznake 15-minutnog grada zbog negativnih konotacija stvorenih na internetu, a gradsko vijeće Oxforda (koje je u velikoj mjeri prihvatilo koncept) uklonilo je taj izraz iz svog Lokalnog plana 2040.

Tijekom prošle godine ovaj je koncept 15-minutnog grada primijenjen na mnogim mjestima diljem svijeta

Za Morena, koji je primio nekoliko prijetnji smrću i optužbi da je dio zavjere pod vodstvom WHO-a za kontrolu kretanja ljudi unutar gradova, reakciju su “u potpunosti potaknuli društveni mediji” i ne odražavaju promjene koje su napravljene na terenu ili što se dogodilo od tada.

“Tijekom prošle godine primijenili smo ovaj koncept 15-minutnog grada na mnogim mjestima diljem svijeta“, rekao je Moreno za Cities Today.

“U Ujedinjenom Kraljevstvu imali smo negativnu reakciju u gradovima poput Oxforda na primjer, ali lokalni izbori koji su uslijedili bili su vrlo pozitivni za gradonačelnike koji su prihvatili ovaj koncept.“

Grad X-Minute

Čak i prije nego što je Moreno skovao termin 2015., veliki europski gradovi već su odražavali ideale 15-minutnog grada.

Amsterdam se desetljećima zalagao za biciklistički grad koji je također prohodan i za pješake, te ujedno ima dobar pristup javnom prijevozu.

Isto se može reći i za Stockholm i Kopenhagen, s mnogim osnovnim sadržajima i uslugama koje se uglavnom nalaze unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom.

Prošli mjesec, izvješće objavljeno u časopisu Nature Cities analiziralo je više od 10.000 globalnih gradova koristeći podatke otvorenog koda kako bi se procijenilo gdje se svaki uklapa u 15-minutni okvir – mapirajući koliko su stanovnici udaljeni od različitih usluga, uključujući trgovine, restorane, obrazovanje, tjelovježbu i zdravstvenu skrb.

Putem internetske nadzorne ploče, studija je pokazala da je daleko vjerojatnije da će europski urbani centri ispuniti kriterije, pri čemu je gustoća ključni faktor.

Istraživači su primijetili da se to može pripisati činjenici da su ti gradovi izgrađeni prije više stoljeća, mnogo prije automobila.

Različite implementacije diljem svijeta

Gledajući kako se koncept primjenjuje globalno, Moreno kaže da je s obzirom na različitu veličinu, topografiju i individualne karakteristike svakog grada možda došlo vrijeme da se preispita naglasak na “15 minuta”.

„Grad od 15 minuta postao je grad od X minuta jer imamo mnogo različitih implementacija diljem svijeta i svaka od njih specifična je za lokalni kontekst.

“Na primjer, postoji prekrasna implementacija koncepta u malom gradu u Poljskoj s 15.000 stanovnika, ali to je toliko drugačije od implementacije 20-minutnog grada u Melbourneu.“

Na pitanje tko vjeruje da prednjači u tome da gradovi budu više usmjereni na ljude, Moreno je bio suzdržan, ali je rekao da su Pariz i Milano napravili neke od najboljih koraka u Europi posljednjih godina.

Gledajući prema SAD-u, gdje su gradovi obično rašireniji zbog kulture usredotočene na automobile, Moreno je izdvojio Cleveland, Ohio.

“Ovo je grad u središtu automobilske industrije u zemlji, ali gradonačelnikova implementacija koncepta je jednostavno nevjerojatna.“

Tijekom svog prvog govora o stanju grada u travnju 2022., gradski gradonačelnik Justin Bibb rekao je da želi da Cleveland bude “prvi grad u Sjevernoj Americi koji će implementirati 15-minutni okvir za planiranje grada, gdje su ljudi – a ne urbanisti i projektanti – u središtu urbane revitalizacije.”

Grad je od tada krenuo s promjenama zoniranja i građevinskih propisa kako bi potaknuo guste, pješačke četvrti orijentirane na promet.

Izazovi su, naravno, prisutni

Unatoč svim obećanjima, grad od 15/X minuta ima izazove.

Najočitije je kako iz temelja transformirati grad koji je već izgrađen – posebice one izgrađene oko automobila?

Za Morena, koncept je višestruk i ne odnosi se samo na promjenu fizičke infrastrukture, već i na promjenu načina na koji planeri holistički razmišljaju o svom gradu.

“Prvo, moramo prekinuti ovisnost o automobilu i prebaciti se s grada automobila na grad ljudi. To uključuje prihvaćanje aktivne mobilnosti uz poboljšanje sposobnosti javnog prijevoza.

“Danas, u 21. stoljeću, ideja da je automobil simbol slobode i neovisnosti više nije održiva.

“Većina putovanja koja se obavljaju automobilima su kratke udaljenosti, ispod šest kilometara. Naravno, nije pitanje voditi bitku protiv automobila, pitanje je u kakvim se okolnostima automobili koriste?

„Drugo, moramo ponovno lokalizirati poslove i razviti lokalno zapošljavanje. Na primjer, kada gledamo nekretnine u gradovima, moramo se prebaciti na višenamjenske zgrade.”

Iako su neki planeri kao problem naveli troškovnu barijeru, Moreno kaže da je potrebno razmotriti i šire posljedice, odnosno benefite, poput klimatskih promjena i zdravlja.

“Ove su implementacije jeftinije od utjecaja klimatskih promjena, to je vrlo jasno.

„U isto vrijeme provedba ovih projekata ne mora biti skupa – umjesto da nastavimo graditi na periferiji gradova i gradimo više cesta, možemo preraspodijeliti više sredstava za stvaranje kompaktnih, gusto naseljenih gradova.

“Također se moramo zapitati koji su drugi troškovi koje vidimo pet godina kasnije u smislu utjecaja na zdravlje – mislim da će te intervencije u konačnici dugoročno koštati manje.“