Austrijska kampanja pošumljavanja posadit će 1,3 milijuna stabala
Kampanja ima za cilj ublažiti štetu nanesenu šumama klimatskim promjenama uz povećanje njihove otpornosti
Austrijske su šumske vlasti u ponedjeljak započele kampanju pošumljavanja čiji je cilj posaditi 1,3 milijuna stabala u sljedeća tri mjeseca. Akcija će trajati od ožujka do lipnja, sa sadnjom s nižih nadmorskih visina.
Prema Österreichische Budensforste (Austrijske savezne šume), ovaj potez ima za cilj ublažavanje štete koju su šumama nanijele klimatske promjene i zima. Posebno ističu sušu i potkornjaka kao glavni izvor stresa za šume, a posebno su pogođene savezne pokrajine Donja i Gornja Austrija.
Osim velikog broja stabala, šumarska služba će zasaditi i širi izbor vrsta, diverzificirajući šumski krajolik Austrije.
Jačanje šuma i klimatske otpornosti
Upravitelji šuma zasadit će oko polovice od 1,3 milijuna stabala samo u Gornjoj i Donjoj Austriji, uglavnom u šumama oko Mollna i Waldviertela. Tamo su suša i potkornjaci posljednjih godina nanijeli velike štete šumovitim područjima, ostavljajući uočljive praznine u šumi.
Štoviše, prema Rudolfu Freidhageru, direktoru Bundesforstea, vlasti se moraju usredotočiti na zaštitne šume u austrijskim alpskim regijama, poput onih oko Salzburga, Tirola ili Štajerske. To je zato što djeluju kao štit od nekih prirodnih katastrofa, štiteći lokalno stanovništvo.
Kada je riječ o katastrofama, šume mogu biti od velike pomoći u prevenciji poplava, smanjujući posljedice suša, klizišta i lavina. S obzirom na štetne učinke klimatskih promjena, većina ovih ekstremnih vremenskih događaja trebala bi se povećati učestalost i volatilnost.
Raznovrsna mješavina vrsta čini jači eko-sustav
Oko 40% od 1,3 milijuna biljaka za pošumljavanje su ariši, koji zahvaljujući snažnom korijenovom sustavu posebno dobro podnose oluje i dobro se nose sa sušom. Još 35% su smreke, koje su, unatoč tome što su manje pogodne za niže nadmorske visine, još uvijek prilično istaknute u Alpama.
Osim toga, upravitelji šuma će također koristiti hrastove i srebrne jele, budući da stabla imaju duboko sežući korijenski sustav koji im može pomoći u pristupu hranjivim tvarima duboko u tlu čak iu sušnim vremenima.
Rudolf Freidhager je citiran u priopćenju za javnost, koji je rekao, a prenosi TheMayor,: “Tamo gdje god je to moguće, oslanjamo se na snagu prirode u našim šumama i potičemo prirodni rast stabala.” Istaknuo je i činjenicu da Austrija ima godišnji neto dobitak u šumama.
Prema njegovim riječima, nikne znatno više novih stabala nego što se posiječe. Zajedno s politikom održivog gospodarenja šumama, to doprinosi značajnom ponoru CO2 u zemlji. Gospodin Freidhager je objasnio da korištenje drva za stvaranje trajnih proizvoda zadržava pohranjene emisije ugljika, dok sadnja novih stabala samo povećava kapacitet skladištenja ugljika u šumama.
