Barcelona ima više od 500 utočišta od vrućine: knjižnice, škole i trgovine postale su dio klimatske infrastrukture
Barcelona je postojeće knjižnice, škole, tržnice, parkove pa čak i male trgovine pretvorila u mrežu utočišta od ekstremnih vrućina. Više od 500 lokacija danas čini klimatsku infrastrukturu grada i pokazuje kako se metropola može prilagoditi sve žešćim ljetnim toplinskim valovima – bez nove gradnje.
Kada temperature prijeđu 35 stupnjeva, klimatizirana knjižnica ili sjenoviti park više nisu samo ugodno mjesto za predah. Za starije osobe, kronične bolesnike, malu djecu i stanovnike stanova bez klimatizacije mogu postati važan dio gradske zaštite od vrućine.
Upravo je na toj ideji Barcelona izgradila svoju Mrežu klimatskih utočišta (Climate Shelters Network). Prema podacima koje donosi Tomorrow.City, mreža je od približno 70 lokacija 2020. godine narasla na više od 500 utočišta u ljeto 2026., gotovo stotinu više nego godinu ranije. U razdoblju najveće dostupnosti čak 99,2 posto stanovnika Barcelone ima jedno takvo mjesto na manje od deset minuta hoda, a 76,8 posto može do njega stići za pet minuta.
Grad nije gradio nove centre – iskoristio je ono što već postoji
Barcelona nije krenula putem izgradnje velikih, posebno projektiranih centara za rashlađivanje. Umjesto toga, grad je postojeću infrastrukturu počeo promatrati na potpuno novi način. Knjižnice, društveni i građanski centri, predvorja muzeja, gradske tržnice, škole, parkovi i vrtovi nastavili su obavljati svoju osnovnu funkciju, ali su istodobno postali mjesta na kojima se stanovnici mogu skloniti od opasnih temperatura.
Da bi prostor bio uključen u mrežu, nije dovoljno da bude samo hladniji od ulice. Utočišta moraju biti pristupačna, imati mjesta za sjedenje i odmor te dostupnu pitku vodu. U zatvorenim prostorima referentna temperatura tijekom ljeta je oko 26 °C, dok vanjska utočišta moraju pružati odgovarajuću hladovinu i uvjete koji smanjuju toplinsko opterećenje. Korištenje je besplatno, uz iznimku gradskih bazena. Gradske vlasti Barcelone naglašavaju i važnost dostupnosti utočišta pješice, jer dugo putovanje po velikoj vrućini posebno ugroženim stanovnicima može poništiti korist takvog prostora.
Sustav nije zamišljen samo za izvanredne toplinske valove. Utočišta ostaju knjižnice, škole, parkovi ili muzeji koje građani svakodnevno koriste. Upravo je to jedna od najvećih prednosti modela: grad dobiva novu klimatsku infrastrukturu bez potrebe da za svaku lokaciju gradi novu zgradu.
Od betonskih školskih dvorišta do zelenih oaza
Dio prostora ipak je trebalo fizički prilagoditi. Važan korak bio je projekt pretvaranja 11 škola u klimatska utočišta, pokrenut tijekom školske godine 2019./2020. U školskim dvorištima kombinirana su takozvana zelena, plava i siva rješenja – posađeno je drveće i drugo raslinje, izgrađena su područja u sjeni, postavljeni izvori vode te izvedeni zahvati na zgradama i otvorenim prostorima.
Rezultati su vrlo konkretni: oko 1.000 četvornih metara betona zamijenjeno je zelenim površinama, napravljeno je 2.213 četvornih metara nove sjene, posađena su 74 stabla i postavljeno 26 novih mjesta s vodom. U školama su ugrađeni i senzori kojima su se prije i nakon zahvata pratili temperatura, vlažnost, ventilacija i kvaliteta zraka.
»Click here for more details about the Barcelona Climate Shelters Network
Barcelona je 2026. otišla i korak dalje
Mreži je pridruženo više od 90 mikroklimatskih utočišta – ljekarni, trgovina i prostora lokalnih organizacija. Takva mjesta nastavljaju normalno poslovati, ali istodobno omogućuju prolazniku da besplatno uđe, odmori se i nakratko pobjegne od ekstremne vrućine. Posebna pozornost pritom je usmjerena na četvrti s većom osjetljivošću stanovništva na toplinu i slabijom postojećom pokrivenošću.
Potreba za takvim sustavom više nije samo pitanje ugode. Tomorrow.City, pozivajući se na podatke barcelonske Agencije za javno zdravstvo, navodi da je vrućina između svibnja i rujna 2025. bila povezana s približno 370 smrti, odnosno s oko osam posto svih smrti zabilježenih tijekom tih mjeseci. Najpogođenije su bile žene i osobe starije od 75 godina.
Barcelona zato nudi zanimljivu lekciju i drugim europskim gradovima. Klimatska prilagodba ne mora uvijek značiti skupu novu infrastrukturu. Ponekad je dovoljno povezati ono što grad već ima – knjižnicu, školu, park, tržnicu ili malu trgovinu – i dati tim prostorima novu ulogu. U gradu sve toplijih ljeta, mjesto za rashlađivanje na nekoliko minuta hoda od kuće moglo bi uskoro postati jednako važan dio lokalne infrastrukture kao park, ambulanta ili stanica javnog prijevoza.
