Berlin obećava milijun stabala do 2040.

BERLIN ĆE DO 20240. ZASADITI MILIJUN STABALA: Nedavno usvojeni zakon, nazvan Klimaanpassungsgesetz („Zakon o prilagodbi na klimu“), predviđa da grad do 2040. godine zasađuje više od milijun stabala, čime bi broj stabala u cijelom gradu više nego udvostručio.

U srcu Europe, glavni grad Njemačke Berlin, zauzima hrabar – i ambiciozan – stav prema klimatskim izazovima. Nedavno usvojeni zakon, nazvan Klimaanpassungsgesetz („Zakon o prilagodbi na klimu“), predviđa da grad do 2040. godine zasađuje više od milijun stabala, čime bi broj stabala u cijelom gradu više nego udvostručio.

Ali što skriva takva tvrdnja iza brojki – je li to realno, i što to znači za stanovnike i širu europsku metropolu u eri klimatskih promjena? U nastavku istražujemo plan, izazove i širu sliku.

Novo poglavlje za Berlin

Zakon o prilagodbi na klimu usvojen je nedavno u berlinskom parlamentu s velikom većinom, čime je Berlin postao prvi njemački regionalni entitet koji je zakonski uredio prilagodbu klimatskim promjenama. Temeljen je na građanskoj inicijativi „BaumEntscheid“, koja je prikupila dovoljan broj potpisa da zakon bude podnesen parlamentu gotovo neizmijenjen.

Trenutačno, prema procjenama, grad ima približno 440 000 stabala uz ulice. To znači da mora zasaditi više od 560 000 novih stabala da bi dosegnuo cilj od milijun do 2040. godine. Trošak takvog pothvata procijenjen je na oko 3,2 milijarde eura, od čega bi oko 2 milijarde trebale biti financirane iz sredstava savezne vlade.

Zašto milijun stabala?

Stabla nisu samo ukras ili dodatak urbanom pejzažu. U uvjetima sve većih toplinskih valova, gradova koji postaju „toplinske kutije“, stablo je jedna od najpristupačnijih i učinkovitih barijera: pruža hlad, upija CO₂, smanjuje iznos toplinskog stresa i doprinosi kvaliteti zraka. U zemlji gdje je urbanizacija velika i gdje su zgrade gusto posložene, svaki dodatni list – i svaka krošnja nisu beznačajni.

Kako navode zagovornici zakona: “Vrijeme je važan faktor u prilagodbi klimi” – podsjećajući da čekanje nije opcija.

Izazovi implementacije

Međutim – postavljanje ambicioznog cilja je jedno, a realizacija nešto sasvim drugo.

Evo ključnih izazova:

Pronalaženje prostora. U gusto naseljenom gradu kao što je Berlin, nije uvijek jednostavno identificirati dovoljno prostora za sadnju većeg broja stabala – bilo uz postojeće ulice, u parkovima, na neizgrađenim zemljištima.

Odgovarajuće vrste i održavanje. Nije riječ samo o tomu „posaditi stablo“, već o odabiru vrste koja je prilagođena gradskom okolišu, promjenjivoj klimi, sušama i urbanim uvjetima; zatim – potrebno je održavanje, zaštita mladih stabala i dugoročno praćenje.

Financiranje i kontinuitet. Iako je predviđena sufinancijska struktura (savezni fond, lokalni budžet), osiguranje sustavnog financiranja kroz 15 godina ključan je uvjet za ostvarenje cilja. Također, zakon jasno prepoznaje da „zakon sam po sebi neće posaditi stabla“.

Šira slika – primjer za druge gradove

Berlin nije jedini grad koji diže uložene ciljeve. Primjer Hamburg-a pokazuje da je građana inkluzija i referendumi mogu potaknuti klimatsku akciju. Hamburg je, primjerice, kroz svoju građansku inicijativu donio odluke o ranijem postizanju klimatske neutralnosti.

Stoga Berlinsko zakonsko usmjerenje može biti model za druge metropole: kako spojiti zakonski okvir, građansku mobilizaciju i financijsku strategiju u jednu cjelinu. U eri gdje je urbanizacija i globalno zagrijavanje sve veći izazov, imperativ je djelovati – brzo i sustavno.

Što to znači za stanovnike Berlina?

Za građane Berlina promjene se mogu manifestirati u nekoliko vidljivih aspekata:

• Veći broj stabala u susjedstvu znači više prirodne sjene, hladnije ulice u ljetnim mjesecima i – posljedično – bolji osjećaj ugode u gradu.
• Povećanje zelenih površina i otvaranje novih koridora za drveće mogu značiti i veću rekreacijsku vrijednost te bolju kvalitetu života.
• S druge strane, radovi na sadnji, eventualne regulacije i promjene urbanog dizajna mogu privremeno donijeti neugodnosti – građani i grad treba da budu spremni na neko „prilagođavanje“ dok se program odvija.

Jasna poruka

Zakon o prilagodbi klimi koji je usvojen u Berlinu odražava jednoglasnu poruku: gradovi ne mogu pasivno prihvaćati klimatske promjene – oni moraju djelovati. Posaditi milijun stabala do 2040. godine ambiciozan je cilj, ali upravo takvi ciljevi mogu biti pokretač promjena. Ako Berlin uspije, neće biti samo zeleniji grad — bit će i znak da moderna metropola može krenuti putem održivosti.

No – ključno je: početak je isti za sve, ali ono što će razlučiti uspjeh od neuspjeha jest: dosljedna provedba, podrška građana i pametno upravljanje. Jer, kako je netko primijetio – „zakon sam neće posaditi stabla“.

U konačnici, drveće koje će rasti u nadolazećim godinama postat će više nego dio gradskog pejzaža – postat će simbol grada koji je izabrao biti spreman na budućnost.