Bitka za pluća planeta: Kako Gabon gradi nova pravila zaštite tropskih šuma

OČUVANJE JEDNOG OD NAJVAŽNIJIH NETAKNUTIH EKOSUSTAVA NA PLANETI: Gabon, zemlja gotovo devet desetina prekrivena tropskim kišnim šumama, potpisala je 18. studeni 2025. s grupom međunarodnih donatora pismo namjere kojim započinje plan čuvanja 34 000 km² šuma u području Congo Basin! Evo detalja…

Taj ambiciozni program, nazvan Gabon Infini, kombinira 94 milijuna USD donatorskih sredstava i 86 milijuna USD vlade, za razdoblje od deset godina. Time Gabon praktički preuzima ulogu čuvara jednog od najvažnijih netaknutih ekosustava na Zemlji.

Mehanizam financiranja koristi model poznat kao Project Finance for Permanence (PFP) – sredstva se otpuštaju tek kada vlada ispuni unaprijed dogovorene političke i upravljačke reforme za očuvanje. Riječ je o suštinskom i korjenitom pomaku: ne samo davati novac za očuvanje prirode, nego uvjetovati ishod i sustavne promjene.

Zašto je projekt važan – „ekološko sidro“ kontinenta

Gabon je više od „još jedne“ afričke zemlje s tropskim šumama: s gotovo 90 % teritorija pod šumom, ona je vitalni ekološki oslonac Basena Konga. U tim se šumama nalaze više od polovice svjetske populacije afričkih šumskih slonovi i značajan udio zapadno nizinskih gorila, što dodatno naglašava globalnu važnost. Program Gabon Infini predviđa povećanje zaštićenog područja s približno 15 % sadašnjeg stanja na cilj od 30 %.

Osim biološke raznolikosti, ova šumska masa je i ključna za klimatski sustav – ogromni „plućni“ kapacitet koji apsorbira značajne količine CO₂ i pomaže u stabilizaciji klime. U svijetu gdje su tropske šume sve rjeđe i izložene brojnim prijetnjama (krčenje, krivolov, rudarenje), Gabonov pristup može poslužiti kao primjer.

Prema mjeri – što uključuje plan

Novi zaštićeni teritoriji i borba protiv krivolova

U okviru plana predviđa se osnivanje novih nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, pojačane mjere protiv krivolova, osobito afričkih šumskih slonova, te razvoj ekoturizma kao održivog izvora prihoda.

Uvođenje PFP-modela znači da će svaki isplaćeni dolar biti vezan za konkretne upravljačke pokazatelje – primjerice, jačanje zajednica koje žive uz zaštićene zone, smanjenje konflikta čovjeka i divljine i suradnje s lokalnim stanovništvom.

Prirodni potencijal i društveni učinak

Pored same zaštite prirode, Gabon planira potaknuti zelenu ekonomiju – pružanje prihoda za lokalna stanovništva kroz održivo korištenje šuma, ribarstvo, turizam, istraživanje biodiverziteta. Želja je da se očuvanje prirode i društveni razvoj ne isključuju, nego da budu međusobno u funkciji.

Koliko je održiv plan?

Iako je inicijativa ambiciozna i hvalevrijedna, nije bez rizika. Gabon se suočava sa značajnim fiskalnim izazovima: nacrt proračuna za 2026. predviđa gotovo udvostručenje državnih izdataka, a agencije za kreditni rejting upozoravaju da bi omjer duga i BDP-a mogao dosegnuti približno 90%. U tom kontekstu, održivost financiranja ovakvih programa ne ovisi samo o donatorskim sredstvima, nego i o stabilnosti politike, gospodarskog razvoja i interno-upravljane zaštite.

S druge strane, model PFP dobiva sve više globalnu potporu: osim Gabona, slično rješenje najavljeno je u Brazilu za amazonsku prašumu, kao i u Keniji i Namibiji. Ako Gabon uspije, mogao bi postati uzor za Afriku i svijet.

Za lokalne zajednice, kapital je u tome da zaštita prirode bude u funkciji njihovog boljeg života – kroz participaciju, prihode, obrazovanje i infrastrukturu. Ako to ne bude slučaj, postoji opasnost da zaštita ostane samo formalni okvir bez materijalne baze kod ljudi koji žive i rade u neposrednoj blizini tih šuma.

Signal za svijet

Inicijativa „Gabon Infini“ nije samo nacionalna priča, ona šalje globalni signal: priroda više nije isključivo trošak i zadatak zaštitara, nego kapital koji ima vrijednost i treba biti održivo financiran. Gabon se samopouzdanjem postavlja kao čuvar jednog od posljednjih velikih tropskih šumskih prostranstava—čime preuzima i velik globalni teret, ali i potencijalnu priliku.

Ako uspije, možda ćemo svjedočiti transformaciji: šume koje su uglavnom bile percipirane kao pasivni element prirode, postaju aktivni akter u klimatskoj rezilijentnosti, ekonomiji i zajedničkoj globalnoj odgovornosti. A u toj priči – Gabon, dosad možda ne toliko prisutan u svjetskim glavnim vijestima – staje u prvi plan i postaje važan ekološki sidro kontinenta.