EU i Pariški sporazum: Put prema klimatskoj neutralnosti

Uoči konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP26, dugoročni klimatski ciljevi EU-a, uključujući klimatsku neutralnost do 2050. godine, postali su pravno obvezujući.

Europski parlament 28. studenog 2019. usvojio je rezoluciju kojom poziva EU da za svoj dugoročni cilj pod Pariškim sporazumom postavi postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanji emisije za 55 posto do 2030. Drugom rezolucijom zastupnici su proglasili klimatsku krizu. U prosincu 2019. Europska komisija predstavila je putokaz za klimatski neutralnu Europu – Zeleni plan.

Cilj Pariškog sporazuma je ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2°C, po mogućnosti na 1.5°C, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Sporazum je potpisalo 194 država, kao i EU. Sve države članice pojedinačno su potpisale sporazum, no koordiniraju svoje stajalište i postavljaju zajednički cilj smanjenja emisija na razini EU-a.

Nacionalni ciljevi

Kako bi se ispunio cilj Pariškog sporazuma, države svakih pet godina postavljaju nove, sve ambicioznije ciljeve. Oni se nazivaju nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC).

Klimatski ciljevi EU-a

EU je prva gospodarska sila koja je pod Pariškim sporazumom postavila svoje ciljeve za smanjenje emisija i obećala za 40 posto smanjiti emisije CO2 do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990. 

U lipnju 2021. Parlament je usvojio klimatski propis EU-a, čime postizanje klimatske neutralnosti do 2050. u skladu sa Zelenim planom postaje zakonski obvezujuće, a Europljanima i poduzećima daje pravnu sigurnost i predvidljivost potrebnu za planiranje ove tranzicije.

Prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC-a) o globalnom zatopljenju iz 2018., za postizanje cilja ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5 °C globalne emisije do 2050. trebaju biti nula. Globalni prosvjedi mladih i školski štrajk za klimu koje je pokrenula švedska aktivistkinja Greta Thunberg, kao i anketa Eurobarometra iz 2019., pokazuju da su Europljani vrlo osviješteni oko klimatskih promjena i žele strože mjere.

Za 34 posto građana djelovanje protiv klimatskih promjena treći je prioritet Europskog parlamenta, prema rezultatima posebnog istraživanja Eurobarometra iz proljeća 2021. Očekuje se da će EU promovirati klimatski zakon kao ambiciozno postignuće tijekom COP26, koji se održava u Glasgowu u studenom 2021. Najvažniji pojmovi:

• Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): stupila na snagu 1994. i temelj je Pariškog sporazuma i Kyotskog protokola
• COP (konferencija ugovornih stranaka UNFCCC-a): sastaju se svake godine i razgovaraju o postizanju ciljeva Konvencije
• Nacionalno utvrđen doprinos (NDC): cilj za ublažavanje klimatskih promjena koji svaki potpisnik Pariškog sporazuma postavlja svakih pet godina