EU predlaže slobodno kretanje pčela kako bi ih spasio od izumiranja

U tu svrhu izradit će se posebni ekološki koridori za sigurno putovanje ovih zlata vrijednih oprašivača

Postoji nova poštapalica u birokratskom jeziku EU-a, a to je “Buzz Lines” (oprostite na igri riječi). Intrigantan pojam očito se odnosi na mrežu eko-koridora koji će biti odvojeni za pčele kako bi se mogle sigurno kretati diljem Europe bez prepreka.

Sve je to dio sedmogodišnjeg plana za povećanje praćenja insekata u 27 država članica i zaustavljanje ili čak preokret pada njihove populacije do 2030. Trenutačno jednoj od tri vrste pčela i leptira prijeti izumiranje. Pesticidi, onečišćenje i klimatske promjene među čimbenicima su rizika s kojima se suočavaju kukci oprašivači.

Rješavanje demografskog pada pčela

Plan Europske komisije zapravo je revizija inicijative iz 2018. koja je nastojala poboljšati znanje i svijest javnosti o smanjenju broja oprašivača. Nova inicijativa ima za cilj riješiti uzroke koji stoje iza smanjenja broja oprašivača. U tom svjetlu postoji pet stupova koji će poduprijeti strategiju:

• Bolje očuvanje vrsta – tu će takozvane „Buzz Lines“ igrati glavnu ulogu kao instrument zaštite. Stvaranje ovih ekoloških koridora morat će biti uključeno u politike prostornog uređenja svih razina vlasti.
• Obnavljanje staništa u poljoprivrednim krajolicima – posebice kroz veću potporu uzgoju koji je pogodan za oprašivače u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
• Ublažavanje utjecaja upotrebe pesticida na oprašivače – Budući da je prekomjerna uporaba pesticida ključni pokretač gubitka oprašivača, smanjenje rizika i uporaba pesticida prema prijedlogu Komisije o održivoj uporabi pesticida bit će od ključne važnosti.
• Poboljšanje staništa oprašivača u urbanim područjima.
• Rješavanje utjecaja klimatskih promjena, invazivnih stranih vrsta i drugih prijetnji poput biocida ili svjetlosnog onečišćenja na oprašivače.

Zašto su pčele toliko važne?

Oprašivači su sastavni dio zdravih ekosustava. Bez njih bi mnoge biljne vrste opale i na kraju nestale zajedno s organizmima koji o njima ovise, što bi imalo ozbiljne ekološke, društvene i ekonomske implikacije.

Uz oko 80 % usjeva i samoniklih biljaka koje cvjetaju ovisno o životinjskom oprašivanju, gubitak oprašivača jedna je od najvećih prijetnji prirodi EU-a, dobrobiti ljudi i sigurnosti hrane jer ugrožava održivu poljoprivrednu proizvodnju, piše TheMayor.