Europljani gomilaju staru elektroniku, a stope recikliranja elektroničkog otpada stagniraju

Što radite sa svojim starim uređajima? Imate li ladicu punu starih telefona? Više od polovice Europljana držalo je svoje stare mobitele u ladicama umjesto da ih reciklira u 2024. godini, prema novim podacima Eurostata objavljenim 25. srpnja 2025.

Unatoč rastućim naporima EU-a za promicanje kružnog gospodarstva, većina građana i dalje se nerado rastaje od zastarjele tehnologije – što predstavlja nove izazove za ciljeve bloka u vezi s otpadom i recikliranjem.

Većina Europljana čuva stare telefone umjesto da ih reciklira

Prema Eurostatu, 51 posto stanovnika EU-a u dobi od 16 do 74 godine zadržalo je svoj stari mobitel ili pametni telefon kod kuće nakon što ga više ne koristi. Samo 11 posto odlučilo se reciklirati uređaj, dok ga je 2 posto jednostavno bacilo. U međuvremenu, 18 posto je prodalo ili poklonilo svoj telefon.

Za prijenosna računala i tablete:

• 34 posto ih je zadržano kod kuće,
• 12 posto ih je prodano ili poklonjeno,
• 11 posto ih je reciklirano,
• 1 posto ih je odbačeno bez recikliranja.

Stolna računala pokazala su nešto bolji trend, sa stopom recikliranja od 15 posto. Međutim, 19 posto ih je i dalje zadržano kod kuće, a samo 9 posto ih je predano dalje. Samo 2 posto završilo je u smeću bez recikliranja.

Ovo ponašanje gomilanja diljem Europe sugerira široko rasprostranjeno oklijevanje u pravilnom odlaganju elektronike – čak i dok rastu ekološki ulozi.

Zašto je elektronički otpad sve veća briga za Europu?

Europska agencija za okoliš upozorava da Europa „stvara previše otpada – a ne reciklira se dovoljno“. EU se obvezala na stvaranje kružnog gospodarstva, koje daje prioritet što duljem održavanju proizvoda i materijala u upotrebi. No, spor tempo promjena riskira ozbiljne utjecaje na okoliš i zdravlje.

Na primjer:

• Spaljeni otpad doprinosi onečišćenju zraka,
• Otpad odložen na odlagališta može onečistiti tlo i podzemne vode,
• Vrijedni resursi, poput metala u elektronici, gube se ako se ne oporabe.

EEA navodi da bi recikliranje električnog i elektroničkog otpada moglo vratiti metale za ponovnu upotrebu u novim proizvodima. „Metali u elektroničkom otpadu, poput onog iz računala, naprava i baterija, oporavljaju se i mogu se koristiti u novim uređajima“, navodi se.

Ciljevi recikliranja su ugroženi jer otpad nastavlja rasti

Unatoč skromnim poboljšanjima, recikliranje je i dalje neujednačeno diljem EU:

• Recikliranje komunalnog otpada doseglo je 49 posto,
• Recikliranje ambalažnog otpada doseglo je 64 posto,
• Recikliranje elektroničkog i električnog otpada zaostaje s 39 posto.

Akcijski plan EU za kružno gospodarstvo iz 2020. postavio je cilj da sve države članice recikliraju najmanje 60 posto komunalnog otpada do 2030. i da prepolove ukupnu količinu nerecikliranog komunalnog otpada. No, od 2025. godine, projekcije pokazuju da se to vjerojatno neće dogoditi, osim ako se sama proizvodnja otpada značajno ne smanji.

Kako bi se uhvatila u koštac s rastućom krizom, EU se oslanja na nekoliko direktiva o otpadu:

• Okvirna direktiva o otpadu – postavlja ciljeve recikliranja u gradovima,
• Direktiva o EE otpadu – usmjerena je na elektronički otpad,
• Direktiva o ambalaži – bavi se recikliranjem ambalaže.

U okviru Europskog zelenog plana radi se na dodatnim politikama, uključujući zabrane plastike za jednokratnu upotrebu i propise kojima se olakšava popravak i recikliranje proizvoda.

No, kako električna vozila i pametni uređaji postaju sve češći, EU se suočava s novom dilemom: kako danas dizajnirati proizvode tako da se njihove komponente mogu ponovno upotrijebiti sutra.

Treba li EU poduzeti agresivnije mjere za suzbijanje elektroničkog otpada ili je na pojedincima da promijene svoje navike?