Europska komisija poziva na štednju vode

„Vrijeme je da promijenimo način na koji postupamo s vodom“, upozorava povjerenica EU Jessika Roswall uoči donošenja Strategije za otpornost vodoopskrbe

„Znamo da smo trošili previše vode“, izjavila je povjerenica EU za okoliš Jessika Roswall za njemačku medijsku grupu Funke, u intervjuu povodom alarmantnih podataka zabilježenih u Njemačkoj. Naime, ovo proljeće u Njemačkoj moglo bi biti najsušnije otkako se vode meteorološka mjerenja.

Upravo je u tijeku priprema nove strategije EU za vodoopskrbu

„Industrija, poljoprivrednici, ali i mi kao potrošači, svi moramo biti svjesni da je voda ograničen resurs.“, upozorava povjerenica EU-a, te savjetuje – štednju vode.

Jessika Rosvall, povjerenica za okoliš, vodi tim koji priprema Strategiju EU-a za vodoopskrbu koja će biti uskoro predstavljena. Foto: EU Multimedia 

Upravo je u tijeku priprema nove strategije EU za vodoopskrbu koja bi trebala biti predstavljena uoči ljeta, a povjerenica Roswall je za Funke, između ostalog, govorila i o tome što bi sve Strategija trebala sadržavati. Jedan od elemenata Strategije, najavljuje, biti će svakako – kako učiniti potrošnju vode u kućanstvima transparentnijom. „Kada ljudi točno mogu vidjeti koliko vode troše, odgovornije o tome razmišljaju“, rekla je Roswall. To se, prema njezinim riječima, već pokazalo uspješnim tijekom energetske krize.

„Tada su odjednom bile moguće velike uštede jer su ljudi prepoznali problem“, dodala je.

Sve izraženije nestašice

Zbog napredujućih klimatskih promjena, velik dio Europe već godinama pati od sve izraženije nestašice vode. U Njemačkoj je meteorološka služba između početka veljače i svibnja zabilježila manje od polovice uobičajene količine oborina za to razdoblje. Ako i svibanj ostane uglavnom bez kiše, proljeće 2025. moglo bi postati najsušnije od početka meteoroloških mjerenja 1881. godine. „Oduvijek smo podrazumijevali da će vode biti dovoljno. To više nije slučaj“, rekla je Roswall.

„U Europi ponekad imamo previše vode, ponekad premalo, a ponekad i oboje istovremeno. To je problem za sve države članice.“, naglašava.

Uskoro objava Strategije

Da podsjetimo, Europska komisija, pod vodstvom povjerenice za okoliš, vodnu otpornost i konkurentno kružno gospodarstvo Jessike Roswall, trenutno razvija novu Strategiju otpornosti vodoopskrbe EU-a, čija se objava očekuje u drugom kvartalu 2025. godine. Cilj strategije je odgovoriti na sve izraženije probleme povezane s vodom, uključujući nestašicu, onečišćenje, neučinkovito upravljanje i klimatske promjene.

Ključni elementi strategije

• Obnova vodnog ciklusa: Strategija će se fokusirati na rješavanje problema prekida vodnog ciklusa u Europi, uz promicanje učinkovitog korištenja vode, ponovne uporabe i kružnog pristupa upravljanju vodnim resursima.
• Povećanje ulaganja: Prepoznaje se potreba za značajnim ulaganjima u infrastrukturu za opskrbu vodom, pročišćavanje otpadnih voda i zaštitu od poplava. Gotovo četvrtina tretirane vode gubi se tijekom distribucije, što zahtijeva modernizaciju sustava.
• Jačanje provedbe postojećih zakona: Iako EU posjeduje opsežan pravni okvir za vodu, provedba na nacionalnoj razini često je nedostatna. Strategija će potaknuti bolje usklađivanje i provedbu postojećih direktiva.
• Podrška inovacijama i industriji: Strategija će promicati razvoj čistih tehnologija i digitalizaciju upravljanja vodom, s ciljem jačanja konkurentnosti europske vodne industrije.
• Međunarodna dimenzija: EU planira preuzeti vodeću ulogu u globalnim naporima za ublažavanje i sprječavanje akutne svjetske krize s vodom, uključujući pripreme za UN-ovu konferenciju o vodi 2026. godine.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Hrvatska trenutno nije suočena s akutnom krizom vode, zahvaljujući bogatim zalihama i općenito dobroj kvaliteti vode. Međutim, visoki gubici u vodoopskrbnim sustavima, učestale suše i potencijalni utjecaji klimatskih promjena zahtijevaju proaktivne mjere. To uključuje modernizaciju infrastrukture, učinkovito upravljanje vodnim resursima i prilagodbu na klimatske promjene kako bi se osigurala dugoročna održivost vodoopskrbe.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini ukupno je zahvaćeno i preuzeto 527 milijuna kubnih metara vode, što je povećanje od 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kućanstva su potrošila 174 milijuna kubnih metara, što čini 56 posto ukupne isporučene vode.

Međutim, gubici u javnoj vodoopskrbi iznosili su 211 milijuna kubnih metara, odnosno oko 40 posto ukupno zahvaćene vode, a to ukazuje na potrebu za modernizacijom i boljim održavanjem infrastrukture, što znači da će na tragu nove EU strategije morati reagirati i državne institucije i tvrtke i jedinice lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj koje su nadležne na vodoopskrbu. 

Osim toga, valja naglasiti da je i Hrvatska, unatoč vodnom bogatstvu, pogođena sušnim razdobljima. Prema pisanju Faktografa, 30 posto ukupne štete od vremenskih ekstrema u Hrvatskoj otpada na suše. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez adekvatnih mjera prilagodbe, dijelovi zemlje mogli postati polusušni, što bi imalo ozbiljne posljedice za poljoprivredu i opskrbu vodom, prenosi tehnoeko.