Europski projekt ima za cilj smanjenje potrošnje vode u sektoru autobusa za više od 70%

PROJEKT KOJI DOKAZUJE DA SE U SEKTORU AUTOBUSA MOŽE SMANJITI POTROŠNJA VODE ZA 70%: To je možda nešto čega kao građani nismo svjesni ili jednostavno nikada ne razmatramo: sektor gradskih autobusa svake godine koristi desetke milijuna kubičnih metara vode u operacijama poput pranja.

Ove brojke ističu skriveni utjecaj vode na urbanu mobilnost i objašnjavaju zašto se projekti poput LIFE H2OBus smatraju pionirskima, jer se posebno bave problemom koji često ostaje nezapažen, ali koji je daleko od beznačajnog: upravljanje vodom u javnom cestovnom prijevozu.

Što je projekt LIFE H2OBus?

LIFE H2OBus je projekt koji sufinancira LIFE program Europske unije, usmjeren na smanjenje potrošnje vode u pranju i održavanju gradskih autobusnih voznih parkova.

Ove operacije čine značajan udio potrošnje vode i iako ne postoje standardizirane službene brojke na globalnoj ili europskoj razini o ukupnoj potrošnji vode u javnom prijevozu, studije povezane s projektom LIFE H2OBus procjenjuju da pranje gradskog autobusa može potrošiti oko 300 litara vode.

U prosjeku se ova vozila peru tri puta tjedno, što dovodi godišnju potrošnju vanjskog čišćenja na oko 46 800 litara po autobusu. Ova brojka eksponencijalno raste kada se uzme u obzir da, prema Europskom udruženju proizvođača automobila, diljem Europe u prometu ima gotovo 692 207 autobusa. Kao rezultat toga, na kontinentu se svake godine koristi oko 43 milijuna kubičnih metara slatke vode.

Ovaj projekt je značajan jer označava prvi put da je sektor javnog prijevoza na kopnu primio posebna europska sredstva za upravljanje vodama, ključni resurs pod sve većim pritiskom zbog nedostatka vode i potrebe za provedbom održivijih mjera u gradovima.

Tri grada, tri pilot projekta

Pilot projekti provedeni su između 2022. i 2025. u Grugliascu (Italija), Budimpešti (Mađarska) i Požegi (Hrvatska), s ciljem razvoja vodiča za najbolju praksu koji se može replicirati diljem Europe.

Tri autobusna kolodvora Arriva s aktivnim, stvarnim objektima korištena su i prilagođena kao pilot okruženja za testiranje rješenja za upravljanje vodama u stvarnim radnim uvjetima.

Odabrana su tri skladišta s:

• Različitim klimatskim uvjetima, posebno različitim razinama oborina.
• Različitim veličinama voznog parka i količinama pranja.
• Raznolikom postojećom infrastrukturom.

Tijekom otprilike 42 mjeseca praćena je mjesečna potrošnja, prikupljeni podaci uspoređivani su s početnim brojkama, prilagođeni su operativni parametri i provedene su tehničke analize.

Grugliasco

Kao dio projekta instalirana je infrastruktura za prikupljanje kišnice, filtriranje i ponovnu upotrebu.

Prema izvješćima povezanim s fazom tehničke implementacije, kombinacija sustava za kišnicu i recikliranje mogla bi ostvariti do 92% lokalne uštede vode, iako je to procjena temeljena na dizajnu sustava.

Budimpešta

Budimpešta je sudjelovala kao drugi pilot grad, s klimatskim i operativnim uvjetima drugačijim od onih u Italiji, kako bi se uhvatile geografske i klimatske varijacije te pružili usporedni podaci.

Ovdje dobiveni rezultati uključeni su u ukupne iznose za tri grada, ali javna dokumentacija ne navodi točno koliko je vode ušteđeno u mađarskoj prijestolnici u usporedbi s druga dva grada. Primijenjeni su isti protokoli: prikupljanje kišnice, ponovna upotreba i optimizacija procesa.

Požega

Sudionik koji predstavlja drugačiji operativni kontekst i geografsko okruženje.

Kao i u slučaju Budimpešte, nisu dostupni pojedinačni podaci, iako je hrvatski grad slijedio iste protokole.

Zaključci i postignuća projekta LIFE H2OBus

Projekt LIFE H2OBus postigao je ukupno smanjenje potrošnje pitke vode za više od 70% u tri pilot depoa zajedno tijekom trajanja projekta. To je ekvivalentno otprilike 24 olimpijska bazena vode koji se nisu koristili.

U apsolutnom iznosu, to predstavlja više od 20 milijuna litara ušteđene vode godišnje, ili oko 62 milijuna litara tijekom 42 mjeseca projekta.

Ekstrapolirani podaci procjenjuju da bi se, ako se rješenja repliciraju izvan pilot lokacija, moglo uštedjeti do oko 93 milijuna dodatnih litara u sličnom razdoblju.

Prije intervencije provedeno je sljedeće:

• Mjerenje potrošnje pitke vode po pranju.
• Bilježenje učestalosti pranja po autobusu.
• Identifikacija generirane otpadne vode i kritičnih točaka potrošnje.

Korištene tehnologije

Projekt je kombinirao nekoliko rješenja za smanjenje potrošnje vode u pranju:

Skupljanje kišnice

• Korištenje krovova zgrada.
• Usmjeravanje u spremnike.
• Sustavi predfiltracije.

Obrada i ponovna upotreba vode za pranje

• Fizička filtracija.
• Odvajači ulja.
• Recirkulacija za ponovnu upotrebu u novom ciklusu pranja.

Optimizacija procesa pranja

• Podešavanje tlaka i mlaznica.
• Smanjenje vremena ciklusa.
• Digitalno praćenje.
• Senzori protoka.
• Mjerenje u stvarnom vremenu.
• Kontrolna ploča za omogućavanje komparativne analize između zemalja.

Svaka stanica testirala je različite kombinacije poput sakupljanja kišnice ili recikliranja, ili model koji je kombinirao oboje, kako bi se procijenile uštede tehnologijom, utjecaj klime, povrat ulaganja i operativna učinkovitost.

Osim toga, istražena su i manje konvencionalna rješenja, poput tehnika vanjskog voska koje bi u određenim slučajevima mogle u potpunosti eliminirati potrošnju vode.

Podaci projekta sugeriraju da bi se, ako bi se ove prakse usvojile diljem Europe, mogle uštedjeti deseci milijuna dodatnih litara svake godine, a istovremeno smanjiti potrošnja energije i emisije povezane s crpljenjem i pročišćavanjem vode.

Cilj LIFE H2OBusa bio je stvoriti model koji se može ponovljivo primijeniti, razviti tehničke protokole, izgraditi standardizirane alate za upravljanje i procijeniti ekonomsku isplativost

Osim pukog instaliranja tehnologije, cilj LIFE H2OBusa bio je stvoriti model koji se može ponovljivo primijeniti, razviti tehničke protokole, izgraditi standardizirane alate za upravljanje i procijeniti ekonomsku isplativost.

Drugim riječima, to je bio demonstracijski projekt primijenjen u stvarnim okruženjima, a ne laboratorijski eksperiment. Pilot stanice djelovale su kao živi laboratoriji za upravljanje vodom u javnom prijevozu.

Pilot projekti provedeni su u stvarnim objektima, pod normalnim dnevnim radom, mjereći utjecaj u stvarnim radnim uvjetima kako bi se povećala pouzdanost rezultata.

Osim izravnog utjecaja na uštedu vode, projekt pruža alate poput kontrolnih ploča i komparativnih metrika za podršku prediktivnim odlukama o upravljanju resursima, što može poboljšati operativnu učinkovitost i smanjiti dugoročne troškove.