Finski gradovi udružuju snage da spase prirodu: “Zajedno za šume, vode i gradske livade”

FINSKI GRADOVI UDRUŽUJU SNAGE ZA OČUVANJE PRIRODE: Deset najvećih gradova u Finskoj – Espoo, Helsinki, Jyväskylä, Kuopio, Lahti, Oulu, Pori, Tampere, Turku i Vantaa – obvezuju se na zajedničko zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i zaštitu urbane prirode.

Gradski čelnici i gradonačelnici sastali su se ranije ovog mjeseca na Forumu o prirodi u Espoou i ažurirali zajedničku deklaraciju gradova o zaštiti bioraznolikosti. Istodobno je objavljen zajednički Dokument o suradnji između građevinske industrije i najvećih gradova.

Deklaracijom o prirodi gradovi žele surađivati ​​na jačanju bioraznolikosti i održivog urbanog razvoja. Također žele podržati i potaknuti vladu u donošenju odluka vezanih uz bioraznolikost, kao i potaknuti svoje međunarodne mreže da povećaju značaj rada u prirodi.

Prva zajednička Deklaracija o prirodi pripremljena je u Tampereu u rujnu 2024. Deklaracija jača ulogu i suradnju gradova u zaustavljanju gubitka bioraznolikosti do 2030. godine, a zatim i pretvaranju bioraznolikosti u put oporavka.

Pet zajedničkih obećanja: od “plavih i zelenih površina” do godišnjih provjera napretka

1) Njegovati plave i zelene površine

Gradovi se obvezuju razvijati i održavati parkove, šumske rubove, urbane livade, obale i vodotoke – sve ono što stručnjaci zovu “plavom i zelenom infrastrukturom”. Cilj je istodobno poduprijeti bioraznolikost i podići dobrobit građana.

2) “Priroda-pozitivno” u strategijama gradova

Uz klimatsku politiku, gradovi uvode i priroda-pozitivne ciljeve: analizirat će što je potrebno da se do 2030. zaustavi gubitak bioraznolikosti i postaviti konkretne, mjerljive ciljeve – od površina staništa do pokazatelja oprašivača.

3) Podrška europskim i nacionalnim pravilima

Finska gradska koalicija želi biti aktivan partner u oblikovanju i provedbi europskih i nacionalnih propisa o prirodi, uključujući planove vezane uz nova pravila obnove prirode (EU Nature Restoration Law). Posebno traže da se u provedbi uvaže specifičnosti gradova koji su ujedno i središta rasta.

4) Zajednički plan i razmjena praksi

Gradovi će objediniti resurse kako bi izradili nacionalni plan provedbe zakona o obnovi prirode, dijelili najbolje primjere iz prakse i surađivali s poduzećima, znanstvenicima, udrugama i građanima. Pritom će unaprijediti ambiciju i u međunarodnim mrežama gradova.

5) Godišnji sastanci i javno praćenje

Napredak će se svake godine provjeravati na Urban Nature Forumu – 2025. domaćin je Espoo. Ovakav ritam obveznog “check-ina” trebao bi spriječiti da se planovi izgube u ladicama.

Zašto baš gradovi? Jer gradovi troše – i mogu najbrže mijenjati praksu

Prema podacima predstavljenima u Tampereu, gradovi globalno troše oko tri četvrtine prirodnih resursa i stvaraju 60–80 % emisija stakleničkih plinova. U Finskoj, pak, ubrzano propadaju i vrste vezane uz šume: čak je 833 šumskih vrsta na popisu ugroženih. Kad se zbroji utjecaj urbanizacije, fragmentacije staništa i klimatskih promjena, jasno je da rješenja u gradovima moraju biti brža i pametnija.

Upravo zato finski su gradovi svoju obvezu povezali s međunarodnim okvirima: Kunming–Montreal Global Biodiversity Frameworkom i EU Strategijom za bioraznolikost. Time se lokalne mjere – sadnja, obnova močvara, “divljanje” nekih travnjaka, povezivanje šumskih koridora – stavljaju u širi, znanstveno utemeljen plan.

Što to znači za šume i vodu u gradskom kvartu?

Šumski rubovi i “divlje” zone u parku

Umjesto sterilnih travnjaka koji se kose svakih 10 dana, gradovi najavljuju ostavljanje dijelova parkova “neodržavanima” – gdje travnjaci procvjetaju, insekti dođu, a ptice imaju što jesti. Takve male “divlje džepove” treba povezati u koridore kojim se vrste mogu kretati između većih staništa – primjerice od gradskog parka do obližnje šume.

Plave žile kucavice: potoci, ribnjaci, obale

Obnova malih vodotoka i retencijskih zona u susjedstvima pomaže dvostruko: ublažava poplave i suše, a istodobno stvara životni prostor za vretenca, žabe, vodene biljke. Finski gradovi već godinama eksperimentiraju s takvim rješenjima, a nova obveza gurat će ih da ih sustavno uvedu u planove uređenja.

Stabla kao klima-uređaji

Više krošanja znači manje urbanih toplinskih otoka. Ako volite šetnje u ljetnoj sjeni i jesensko šuštanje lišća, ova vas vijest direktno se tiče: standardi za sadnju i njegu drvoreda trebali bi ući u strateške dokumente svih deset gradova, a održavanje se više neće mjeriti samo “čistoćom” nego i prirodnom vrijednošću.

Ljubitelji prirode kao ko-autori: kako se uključiti?

Finska koalicija predviđa otvorenu suradnju s građanima, udrugama i lokalnim inicijativama. To znači više javnih savjetovanja o planovima zelene i plave infrastrukture, volontiranje u akcijama sadnje i monitoringa, te lakši pristup podacima – od karata koridora do rezultata praćenja oprašivača. Gradovi najavljuju razmjenu rješenja i na međunarodnim mrežama, što će lokalnim udrugama olakšati da svoje ideje pokažu svijetu.

“Priroda-pozitivan” grad: što će konkretno mjeriti?

• Površine staništa (npr. postotak grada pod zaštitom ili pod prirodi-prijateljskim upravljanjem).
• Povezanost zelenih koridora (može li jež sigurno iz parka do šumice?).
• Indikatorske vrste (oprašivači, ptice šuma i močvara).
• Plave funkcije (retencija, kvaliteta vode, broj obnovljenih potoka).
• Dobrobit ljudi (sjena, temperatura u naseljima, dostupnost zelenila do 5–10 minuta hoda).

Ovakvi mjerljivi ciljevi dio su obveze koju su gradovi stavili u svoje strategije – kako bi se napredak mogao pratiti godišnje, javno i bez “uljepšavanja”.

Što je sljedeće? Espoo 2025. i – više drva, više života

Dogovoreno je da se gradonačelnici sastaju svake godine i uspoređuju rezultate. Sljedeći Urban Nature Forum zakazan je za 2025. u Espoou; tamo bi već trebali stići prvi izvještaji o novim livadama oprašivača, vraćenim potočićima, živim ogradama uz škole i povezanim šumskim rubovima.

Na razini države, gradovi žele vući zajedno i prema zakonu o obnovi prirode – da Finska dobije jasan plan koji uvažava specifičnosti urbanih središta.

Zašto je ovo važna vijest baš za one koji vole šume, zelenilo i životinje?

Jer priroda nije negdje “tamo”, daleko u nacionalnim parkovima. Ona je i oko vašeg stubišta, uz školsko igralište, u šumarku iza tramvajske pruge, u jaruzi koju je grad odlučio vratiti u život. Finska koalicija gradova pokazuje kako ljubav prema šumi i životinjama postaje dio politike urbanog razvoja – s rokovima, mjerenjima i odgovornošću.

A kad se deset najvećih gradova jedne zemlje obveže “povući isti potez”, to stvara novu normu: gradovi mogu biti motor oporavka prirode, a ne samo njezini potrošači.