Grad koji hrabro mijenja prehrambeni sustav i piše europske lekcije održivosti

GRAD PRIMJER! Evo kako se ovaj grad na najbolji mogući način snašao u upravljanju hranom “OD POLJA DO STOLA”, klimatskim ambicijama i poljoprivrednoj transformaciji.

Vitoria-Gasteiz, srednje veliki grad smješten u samom srcu Baskije, zadnjih godina postaje uzor drugim europskim gradovima pokazujući kako inovativnim pristupom i suradnjom može biti pokretač dubokih promjena u lokalnom prehrambenom sustavu.

Usprkos institucionalnim i tržišnim ograničenjima, ova zajednica koristi projekte, poput europski sufinanciranog CROPS4LIFE, kako bi spojila klimatske ciljeve, agrarnu obnovu i nove modele upravljanja hranom.

Na nedavnom studijskom posjetu organiziranom u okviru projekta Cleverfood, predstavnici Bradforda (UK) i Trenta (Italija) pridružili su se CEA-i kako bi iz prve ruke saznali kako se ovaj grad srednje veličine snalazi u složenosti upravljanja hranom, klimatskim ambicijama i poljoprivrednoj transformaciji.

Izazovi: Monokulture, uvoz i nesigurnost

Vitoria-Gasteiz se suočila s uznemirujućim brojkama: čak 75% obradivih površina zauzimaju žitarice u monokulturi, dok je tek 1-1,5% hrane koju stanovnici konzumiraju podrijetlom iz samog grada ili okolice. Ova ovisnost o nacionalnim i međunarodnim lancima opskrbe čini lokalne proizvođače nekonkurentnima, povećava ranjivost na globalne poremećaje i smanjuje otpornost cijelog sustava.

Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju – prema izvješću IPCC-a, do 2050. prehrambeni sektor moga bi nadmašiti transport i energetiku po udjelu u emisiji stakleničkih plinova.

Kroz CROPS4LIFE do regenerativne poljoprivrede i novih generacija farmera

Godine 2017. grad je uveo novu agri-prehrambenu strategiju, u suradnji s građanima i raznim dionicima. No, napredak nije bio jednostavan. Jurisdikcijska ograničenja, tromost regionalnih vlasti i nedostatak lokalne proizvodne politike stvorili su prepreke koje je bilo moguće preskočiti samo upornošću i kreativnošću.

Rješenje je došlo kroz projekt CROPS4LIFE koji traje od 2023. do 2028., usmjeren na regenerativnu poljoprivredu, kratke prehrambene lance i inovacije u upravljanju sustavom hrane.

Ključne aktivnosti uključuju:

• Testnu farmu Aleko na kojoj novi farmeri uče suvremene agroekološke metode (biološki intenzivno vrtlarstvo, rotacijska ispaša, integracija šumarstva i poljoprivrede).
• Poduzetnički inkubator Basaldea, gdje poljoprivrednici testiraju poslovne modele na opremljenim parcelama te, u slučaju uspjeha, prelaze na vlastiti posao.
• Potpora kooperativama i startupima u poljoprivredi – primjer je Soilik, zadruga koja kombinira praksu s edukacijom građana.

Od polja do stola, digitalno i biciklom

Grad se potrudio ojačati distribuciju i prodaju lokalne hrane. U Basaldei se održava tjedni sajam, postoji hladnjača za odloženo preuzimanje proizvoda, razvijene su web platforma i mobilna aplikacija za naručivanje domaćeg povrća i voća, dok se dostava provodi biciklima, čime se znatno smanjuje emisija CO₂ vezana uz zadnju dionicu dostave.

U 2024. godini pokrenuta je i nova digitalna tržnica u suradnji s platformom Open Food Network, putem koje osam lokalnih proizvođača, uključujući OPG-ove, sirare, vinare i pekare, izravno nudi proizvode građanima, a provodi se i edukacija o održivim prehrambenim navikama.

Kako grad decentralizira odlučivanje i uključuje sve aktere sustava hrane

Najveća inovacija događa se upravo u upravljanju. Umjesto klasičnih hijerarhijskih modela, Vitoria-Gasteiz testira načela sociokracije kroz organizirane ‘krugove’ – tematske i koordinacijske grupe koje povezuju lokalne proizvođače, zadruge, istraživače, nezavisne organizacije i gradske odjele. Glavna svrha svega ovoga je osigurati dvosmjernu komunikaciju, suodlučivanje i osjećaj zajedničkog vlasništva nad procesima.

Ova decentralizirana struktura omogućuje brže inovacije, bolje razumijevanje potreba korisnika, ali i efikasnije savladavanje prepreka poput rigidne regulative, konkurencije velikih kooperativa ili izazova u povezivanju proizvođača s potrošačima.

Rezultati nakon dvije godine: Mjerenja i realni učinci

Dosadašnji rezultati su mjerljivi:

• 10%-tni rast konzumacije svježe lokalne hrane u gradu do predviđenog kraja projekta,
• Povećanje površina pod regenerativnom poljoprivredom za 22 hektara (planirano 30ha do 2028.),
• Diverzifikacija praksi na OPG-ovima (hortikultura, ekstenzivno stočarstvo, šumarstvo),
• Rast broja uključenih proizvođača, testera i startupa (do sada 15 novih farmi).

Energetska potrošnja u pilot području smanjena je za 45%, a emisija CO₂ za 41%. Upotreba pesticida, dušika i fosfora u eksperimentalnim parcelama smanjena je za 100%.

Izazovi: Pravni okvir i institucionalne prepreke

No, bez obzira na zamjetne rezultate, ključne barijere ostaju: lokalne vlasti još uvijek nemaju zakonske ovlasti definirati proizvodnu politiku hrane niti mogu samostalno prilagođavati propise u korist održive poljoprivrede. Snažne regionalne zadruge i liberalna tržišna pravila dodatno otežavaju preusmjeravanje prema kratkim i lokalnim lancima.

Nadalje, europska pravila još uvijek ne prepoznaju jasno definiciju ‘lokalnog proizvoda’ ili ‘kratkog lanca’, što otežava usmjeravanje javne nabave prema održivim dobavljačima.

Sudionici projekta naglašavaju kako bi olakšani pristup EU fondovima, jasnije zakonodavstvo na razini Unije te politički okvir usmjeren na javnu nabavu i zelene kriterije donijeli konkretan iskorak za male poljoprivrednike i lokalne zajednice.

Lekcije iz Vitoria-Gasteiza za Trento, Bradford i šire

Nedavni posjeti delegacija iz britanskog Bradorda i talijanskog Trenta pokazali su da koncepti razvijeni u Baskiji mogu poslužiti i drugima. Bradfordu je najzanimljiviji model upravljanja i povezivanja kroz sociokraciju, dok je Trento prepoznao važnost poticaja malim proizvođačima i izgradnje direktne veze s potrošačima i javnim institucijama, posebno školama i bolnicama.

Priča iz Vitoria-Gasteiza dokazuje kako lokalne vlasti, i kada nemaju formalne ovlasti nad proizvodnjom hrane, mogu poslužiti kao katalizator dugoročnih promjena. Kroz suradnju, eksperimentiranje i inovativno upravljanje ovaj grad već sada pokazuje da je drugačija prehrambena budućnost ne samo moguća, već i dohvatljiva.

Promjene se neće dogoditi preko noći, ali sinergija lokalnih farmera, digitalnih inovacija, potpore građana i pametnog upravljanja – inspiracija su gradovima diljem Europe da i u vlastitom okruženju „posade sjeme“ održive, otporne i uključive prehrane.