Indijski grad koji je simbol borbe protiv urbanog onečišćenja

Mysuru, poznat i kao Mysore, drugi po veličini grad u indijskoj državi Karnataka, postao je simbol uspješne borbe protiv urbanog onečišćenja. Kroz inovativnu primjenu pametnih brojila, Interneta stvari (IoT) i drugih digitalnih rješenja, ovaj grad od milijun stanovnika transformirao je svoj sustav upravljanja otpadom i higijenom, postavši jednim od najčišćih u Indiji.

Ova priča nije samo o tehnologiji, već o promjeni navika i održivom razvoju koji može poslužiti kao primjer cijelom svijetu.

Swachh Bharat: Nacionalna misija koja je pokrenula revoluciju

Swachh Bharat Abhiyan, ili “Čista Indija”, nacionalna kampanja pokrenuta 2014. godine pod vodstvom premijera Narendre Modija, ima za cilj poboljšanje higijene kroz bolje upravljanje otpadom i vodom. U Mysuruu, ova misija provedena je u dvije faze: prva od 2015. do 2019. godine usmjerena na osnovnu sanitarnu infrastrukturu, a druga od 2020. do 2025. godine na poboljšanje postrojenja za obradu otpadnih voda i podzemnih odvodnih mreža.

Do sada je uloženo preko 520 milijuna dolara u vodnu i sanitarnu infrastrukturu, s troškom od oko 150 dolara po kućanstvu za povezivanje na kanalizaciju.

Mysuru je 2016. godine proglašen prvim gradom s milijun stanovnika bez otvorene defekacije, prema Quality Council of India (QCI). Instalirano je više od 420.000 kućnih zahoda, a javni zahodi opremljeni su pametnim senzorima za automatsko upravljanje vodom i energijom. Ova inicijativa dio je šireg pokreta Swachh Bharat Urban 2.0, koji naglašava 100-postotno razdvajanje otpada na izvoru, obradu i recikliranje, s ciljem da svi gradovi postanu “bez smeća” do 2026. godine.

Pametni senzori i IoT: Tehnologije koje mijenjaju svakodnevicu

U srcu ovog napretka leže pametna brojila i IoT tehnologije. U Mysuruu, IoT senzori ugrađeni su u kontejnere za otpad, koji prate razinu punjenja i optimiziraju rute sakupljanja. To smanjuje nepotrebne vožnje kamiona, čime se štedi gorivo i reducira emisija štetnih plinova.

Slično, pametni javni zahodi opremljeni su Wi-Fi vezom za daljinsko praćenje, senzorima za automatsko doziranje vode i energije, te sustavima za sakupljanje kišnice i recikliranje sive vode. Nadzorne kamere osiguravaju sigurnost, dok digitalni sustavi za praćenje vode otkrivaju curenja i omogućuju naplatu na temelju stvarne potrošnje.

Ove tehnologije nisu ograničene samo na Mysuru

U drugim indijskim gradovima, poput Bengalurua, IoT-om podržana pametna brojila omogućuju satno praćenje vode u stambenim zgradama, dok u Alappuzhi u Kerali 80 posto kućanstava koristi biogas postrojenja za obradu organskog otpada. U kontekstu pametnih odlagališta otpada, tehnologije poput umjetne inteligencije (AI) i velikih podataka koriste se za automatsko razdvajanje otpada, kao u Oslu gdje se godišnje reciklira 5000 tona otpada. U Indiji, WTE (waste-to-energy) postrojenja imaju potencijal od 556 MW do 2050. godine, pretvarajući otpad u energiju i smanjujući potrebu za klasičnim odlagalištima.

Mysuru koristi decentralizirani pristup upravljanju otpadom, gdje se organski otpad obrađuje na lokalnoj razini, povećavajući učinkovitost obrade. Tri postrojenja za obradu otpadnih voda rukuju više od 200 milijuna litara dnevno, a 90 posto otpadne vode sada se ponovno koristi za navodnjavanje, čišćenje ulica i industrijske svrhe – u usporedbi s ranijih 40 posto koje je ispuštano netretirano.

Utjecaji na higijenu, zdravlje i okoliš

Rezultati su impresivni: 98 posto kućanstava u Mysuruu ima pristup pitkoj vodi, a 95 posto grada pokriveno je kanalizacijom. Gubitak vode u mreži smanjen je s 35 na 18 posto zahvaljujući digitalnom praćenju. Bolesti prenosive vodom, poput proljeva i gastrointestinalnih oboljenja, smanjene su za više od 30 posto, jer se eliminiraju stajaće vode i organski otpad.

Na nacionalnoj razini, Swachh Bharat povećao je kapacitet obrade otpada s 18 posto 2014. na 70 posto 2021. godine, s 97-postotnim prikupljanjem od vrata do vrata u 86.228 naselja. U gradovima poput Indorea, koji je četiri godine zaredom proglašen najčišćim, koriste se slični sustavi. Pametni sustavi smanjuju emisije stakleničkih plinova – otpad doprinosi 5 posto globalnih emisija, a u nekim gradovima poput Kolkate čak 35 posto.

Ekonomski, ovi sustavi štede novac: konvencionalni sustavi koštaju više od 100 dolara po toni otpada, dok pametni optimiziraju troškove. U Mysuruu, turizam je procvjetao zahvaljujući čistoći, privlačeći posjetitelje koji cijene održivi razvoj.

Izazovi i lekcije za budućnost

Unatoč uspjesima, izazovi postoje. Nedostatak radne snage, ograničeno razdvajanje otpada na izvoru i nedovoljna odgovornost građana otežavaju implementaciju. U Mysuruu, pametna brojila još nisu proširena na individualna kućanstva, što ostavlja prostor za poboljšanja. Također, proširenje infrastrukture na periferna područja zahtijeva dodatna ulaganja.

Budućnost leži u kružnoj ekonomiji: razdvajanje otpada, recikliranje i pretvaranje u energiju. Swachh Bharat 2.0 predviđa regeneraciju svih starih odlagališta do 2024., s naglaskom na javno-privatna partnerstva i digitalne alate poput GIS mapiranja i AI chatbota za praćenje. U gradovima poput Mysurua, to znači prelazak na 100-postotnu obradu otpada, s najmanje 20-postotnim ponovnim korištenjem tretirane vode.

Mysuru pokazuje da tehnologija, spojena s nacionalnim inicijativama i angažmanom građana, može transformirati urbane izazove u prilike. Hoće li Mysuru postati prototip za ostale gradove? Ako se nastavi ovim tempom, odgovor je da – čistoća nije samo higijena, već i budućnost.