Je li “uzgoj bez zemlje” rješenje za područja gdje nedostaje vode?

Hidroponija koristi samo 10 posto vode potrebne za tradicionalni uzgoj

Usred nestašice vode i sve manjeg obradivog zemljišta, neki mali posjednici u Egiptu prelaze na poljoprivredu bez tla.

Tehnika koristi supstrate poput pijeska ili pjene, koji značajno smanjuju količinu vode potrebnu biljkama. Također smanjuje količinu potrebnog gnojiva, što je jedan od najskupljih poljoprivrednih inputa.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi visoki troškovi pokretanja i određena ograničenja usjeva mogli ograničiti široku upotrebu u toj afričkoj državi.

Što je to “uzgoj bez zemlje”?

Poljoprivreda bez zemlje – također poznata kao hidroponika – znači uzgoj biljaka korištenjem vode bogate hranjivim tvarima bez zemlje i unutar visoko kontroliranih staklenika.

Za potporu korijenju biljaka koriste se supstrati bez zemlje kao što su pijesak, šljunak, glina, pjena ili spužva. U nekim slučajevima, akvariji su spojeni na sustav kako bi se hranjivi životinjski otpad prenio u biljke.

Izvješće WWF-a za 2020. pokazalo je da hidroponija koristi samo 10 posto vode potrebne za tradicionalni uzgoj. Također smanjuje krčenje šuma i smanjuje upotrebu pesticida. Uzgoj bez zemlje mogao bi biti spas u područjima s nedostatkom vode

U Egiptu, agritech startup Plug’n’Grow uzgajivačima nudi širok raspon rješenja za poljoprivredu bez zemlje.

“Kultura bez tla je tehnika koja nam omogućuje proizvodnju visokokvalitetnih usjeva vrlo preciznom i dobro kontroliranom metodom“, objašnjava Nouran El Said, voditelj proizvoda startupa.

“Hidroponija štedi oko 90 posto vode koja se koristi u tradicionalnoj poljoprivredi jer uključuje zatvoreni sustav koji ne dopušta gubitak vode u tlu”, objašnjava El Said.

To je bitno u zemlji koja se suočava s nedostatkom vode, a ima i ekonomske koristi jer štedi gotovo 60 posto potrebnih gnojiva. Gnojiva su za svakog uzgajivača jedan od najskupljih poljoprivrednih inputa, pogotovo jer su im cijene u posljednje tri-četiri godine u porastu.

Egipat se suočava s krizom vode

Plug’n’Grow jedno je od nekoliko agritech poduzeća koja su se pojavila u Egiptu posljednjih godina, promičući ovaj oblik poljoprivrede. Prema podacima UN-a, Egipat se suočava s godišnjim manjkom vode.

Očekuje se da će do 2025. biti kategoriziran kao nedostatan vodom, zbog klimatskih promjena i brane koju je nedavno izgradila Etiopija na jednoj od glavnih pritoka rijeke Nil, glavnog izvora slatke vode u Egiptu.

U međuvremenu, obradivo zemljište, koje čini manje od 5 posto Egipta, smanjuje se zbog urbanizacije. Preostalih 95 posto je pustinja.

“Najkritičniji izazovi s kojima se suočava budućnost poljoprivrede u Egiptu su smanjenje obradivih površina, slana priroda zemlje i nedostatak vode“, kaže Mona Zayed, profesorica poljoprivrede na Sveučilištu Ain Shams.

“Ovo je vrlo problematično jer moramo povećati našu poljoprivrednu proizvodnju kako bismo prehranili svoje stanovništvo i ostvarili više deviznih prihoda kroz izvoz poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivreda bez tla predstavlja rješenje za ovaj problem.”

Osim svojih ekoloških prednosti, hidroponija obećava brži rast i veću proizvodnju

“Ako bismo primijenili hidroponiku na 10.000 fedana [0,042 km2], mogli bismo proizvesti dva milijuna tona povrća, što bi činilo gotovo polovicu egipatskog poljoprivrednog izvoza i generiralo bi gotovo 1,2 milijarde dolara [1,1 milijardu eura],” kaže El Said.

“U međuvremenu, ušteđena voda mogla bi se usmjeriti na strateške usjeve, na primjer pšenicu. Stoga bismo mogli postići sigurnost hrane i ostvariti više prihoda od naših poljoprivrednih proizvoda.”

Egipat je jedan od najvećih svjetskih uvoznika pšenice, jer kruh ostaje glavna namirnica za više od 70 milijuna Egipćana.

Posljednjih godina, poremećaj lanaca opskrbe pšenicom povezan s ruskom invazijom Ukrajine u punom opsegu razotkrio je ranjivost Egipta na globalne šokove i pogoršao nesigurnost hrane.

Uzgoj bez tla je preskup

Unatoč svojim prednostima, hidroponija se ne može iskoristiti za uzgoj strateških usjeva, kaže Zayed.

“Nije uobičajeno primijeniti rješenja za poljoprivredu bez tla na usjeve poput pšenice, riže, ječma ili kukuruza”, kaže ona.

“Hidroponika se koristi samo za uzgoj lisnatog povrća i nekog jednostavnog povrća. Svi staklenici u Egiptu ili inozemstvu koriste se u te svrhe.”

Drugi izazov za poljoprivredu bez tla su visoki troškovi pokretanja. Prema El Saidu, početni kapital komercijalne hidroponske farme iznosi gotovo 3,5 milijuna EGP (preko 100.000 eura).

Uz to, “pomaže u izbjegavanju mnogih problema s kojima tradicionalna poljoprivreda dolazi, kao što su bolesti koje se prenose tlom, slanost tla, dehidracija i visoka temperatura“, zaključuje.