Kad bi svaki čovjek posadio drvo svake godine 20 godina za redom, kako bi to utjecalo na klimu?

Političari, poslovni čelnici, YouTuberi i slavne osobe pozivaju na sadnju milijuna, milijardi ili čak bilijuna stabala kako bi se usporile klimatske promjene.

Na Zemlji trenutno ima gotovo 8 milijardi ljudi. Kad bi svaka pojedina osoba zasadila drvo svake godine u sljedećih 20 godina, to bi značilo otprilike 160 milijardi novih stabala.

Može li masovna sadnja drveća usporiti klimatske promjene?

Drveće i ugljik

Ugljični dioksid glavni je plin koji uzrokuje globalno zatopljenje. Fotosintezom, drveće i druge biljke pretvaraju ugljikov dioksid iz atmosfere u ugljikohidrate, koje koriste za jačanje stabljike, lišća i korijena.

Količina ugljika koju drvo može pohraniti uvelike varira. Ovisi o vrsti drveća, gdje raste i koliko ima godina.

Recimo da prosječno drvo godišnje potroši 50 kilograma ugljičnog dioksida. Kad bi osoba zasadila drvo svake godine 20 godina, i kada bi svako od njih preživjelo, što je malo vjerojatno, tih 20 stabala potrošilo bi oko pola tone ugljičnog dioksida godišnje.

Prosječna osoba u Sjedinjenim Državama proizvodi ogromnih 15,5 tona ugljičnog dioksida godišnje u usporedbi s 1,9 tona za prosječnu osobu u Indiji. To znači da kada bi svaka osoba u SAD-u posadila jedno drvo godišnje, to bi nadoknadilo samo oko 3 posto ugljičnog dioksida koji proizvedu svake godine, nakon što je „odraslo“ svih 20 stabala. No, to bi za nekoga u Indiji poništilo 26 posto.

Sadnja drveća zasigurno je dio rješenja klimatskih promjena, ali postoje važnija.

Zaštita drveća koje imamo

Na Zemlji postoji oko 3 bilijuna stabala, što je samo upola manje od prije 12.000 godina, na početku ljudske civilizacije.

Procjenjuje se da ljudi godišnje posjeku 15 milijardi stabala. Mnogo je tih stabala u tropskim šumama, ali krčenje šuma događa se po cijelom planetu.

Zaštita postojećih šuma ima smisla. Ne samo da apsorbiraju ugljični dioksid u drveću i tlu, već i pružaju stanište životinjama. Drveće može ljudima dati ogrjev i voće. U gradovima mogu ponuditi hlad i rekreacijske prostore.

No, drveće se ne smije saditi tamo gdje prije nije raslo, primjerice na izvornim travnjacima ili u savanama. Ovi ekosustavi pružaju važno stanište vlastitim životinjama i biljkama i već skladište ugljik, ako se ostave na miru.

Učiniti više

Kako bi usporili klimatske promjene, ljudi moraju učiniti mnogo više od sadnje drveća. Ljudi moraju brzo smanjiti emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova prelaskom na obnovljive izvore energije, poput sunca i vjetra.

Ljudi bi također trebali smanjiti količinu kilometara koje voze ili lete, I jesti manje mesa, jer meso ima mnogo veći ugljični otisak po kaloriji od žitarica i povrća.

Važno je da svi, poduzeća, političari, vlade, odrasli, pa čak i djeca, učine sve što mogu kako bi smanjili emisiju fosilnih goriva. Znamo da se može činiti prilično čudnim razmišljati o tome što vi kao jedna osoba možete učiniti kako biste pomogli planeti. Srećom, postoji mnogo mogućnosti.

Volontirajte s lokalnim udrugama, gdje možete pomoći u zaštiti i obnovi lokalnih staništa. Razgovarajte sa svojom obitelji o novim načinima života, poput vožnje biciklom, pješačenja ili javnog prijevoza, a ne vožnje.

I nemojte se bojati uložiti napore u zaštitu drveća, lokalno ili globalno. Dvije 11-godišnje izviđačice, zabrinute zbog uništavanja prašuma za plantaže palminog ulja, poduzele su napore da eliminiraju palmino ulje u kolačićima izviđača.

Ponekad su promjene spore, ali zajedno mi to možemo.

Karen D. Holl, Professor of Restoration Ecology, University of California, Santa Cruz.