Kako gradovi pretvaraju otpad u održivu energiju?

KAKO GRADOVI PRETVARAJU OTPAD U ENERGIJU? Postrojenja za pretvaranje otpada u energiju (WTE) su mjesta gdje se smeće pretvara u energiju, smanjujući otpad na odlagalištima, a istovremeno proizvodeći energiju. Evo kako to funkcionira…

Pretvaranje urbanog i industrijskog otpada u energiju način je na koji se neke zemlje bore s ogromnim količinama smeća koje se gomila na odlagalištima, kao i s povezanim problemima poput onečišćenja tla i podzemnih voda. Postrojenja za pretvaranje otpada u energiju (WTE) su mjesta gdje se otpad pretvara u energiju, smanjujući otpad na odlagalištima, a istovremeno proizvodeći energiju.

Ključna razlika kod ovih postrojenja je u tome što je, kroz sortiranje otpada i naprednije procese od tradicionalnog spaljivanja, proizvedena energija čišća od one iz konvencionalnog spaljivanja otpada i generira manje emisija.

Problem povezan s povećanjem otpada je način na koji se njime upravlja

Prema podacima UN-a, u svijetu se svake godine generira 11,2 milijarde tona krutog otpada, od čega je 2,1 milijarda komunalnog krutog otpada (MSW) koji proizvode kućanstva i poduzeća. Projekcije u izvješću Global Waste Management Outlook 2024 pokazuju da bi se taj broj mogao povećati na 3,8 milijardi tona do 2050. godine.

Problem povezan s ovim povećanjem otpada je način na koji se njime upravlja. Procjenjuje se da je 2020. godine 38% krutog komunalnog otpada spaljeno ili odloženo na otvorenom, a taj bi postotak mogao porasti na 41% do 2050. godine, dosegnuvši 1,6 milijardi tona. Recikliranje i ponovna upotreba su među rješenjima koja se koriste za smanjenje otpada, ali neke zemlje počinju proizvoditi energiju spaljivanjem.

Proizvodnja energije iz otpada

Proizvodnja energije iz krutog otpada odvija se u postrojenjima za pretvaranje otpada u energiju, gdje se otpad sortira za spaljivanje. Toplina proizvedena tijekom izgaranja koristi se za stvaranje pare, koja pokreće turbine za proizvodnju električne energije i grijanje domova i tvrtki.

Industrializirane zemlje su one koje su usvojile pretvorbu otpada u energiju. Međutim, ovaj sustav predstavlja dilemu jer potiče korištenje resursa umjesto ponovne upotrebe, a također ima utjecaj na okoliš jer proizvodi emisije stakleničkih plinova.

Međutim, kako bi se spriječilo rastuće onečišćenje, razvijaju se inicijative, poput korištenja tehnologija hvatanja, korištenja i skladištenja ugljika (CCUS). U Oslu se testira jedan od prvih velikih sustava za hvatanje ugljika koji smanjuje do 90% emisija CO2 nastalih spaljivanjem.

Zemlje koje proizvode energiju iz otpada čistim procesima

WTE postrojenja se uglavnom razvijaju u industrijaliziranim zemljama, gdje je infrastruktura za gospodarenje otpadom bolje uspostavljena.

Švedska

Švedska prednjači u zemljama koje proizvode energiju iz otpada, jer samo 1% njenog otpada završi na odlagalištima. Ne samo da gospodari vlastitim otpadom, već i uvozi gotovo 800.000 tona otpada iz Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Italije i Irske. Trenutno ima 34 postrojenja za pretvaranje otpada u energiju koja opskrbljuju grijanjem 1,5 milijuna domova i električnom energijom njih 780.000. U novim stambenim objektima otpad se već izravno usmjerava u WTE spalionice kako bi se pretvorio u energiju za domove.

USA

Sjedinjene Države godišnje prerađuju oko 30 milijuna tona otpada u WTE postrojenjima. Većina od više od 76 operativnih postrojenja prvenstveno se oslanja na spaljivanje za proizvodnju energije, ali mnoga su zastarjela i potrebna im je modernizacija kako bi se zadovoljili ekološki standardi. Sustav prerade otpada u energiju trenutno prelazi na rasplinjavanje i hvatanje ugljika.

Dubai

Dubai je izgradio postrojenje za preradu otpada koje opskrbljuje električnom energijom 135.000 domova koristeći 2 milijuna metričkih tona otpada godišnje. Od 5.500 tona otpada koji se dnevno prikupi u postrojenju, samo se 200 tona ne može ponovno upotrijebiti.

Kina

Od 2013. godine Kina je izgradila ukupno 166 postrojenja za preradu otpada, pretvarajući otprilike 10% ukupnog komunalnog otpada u energiju, oko 11 milijuna tona. Grad Shenzhen ističe se u upravljanju ovim otpadom za proizvodnju električne energije, s postrojenjem koje dnevno obrađuje oko 5.000 tona otpada.

Integracija AI i IoT tehnologija u postrojenja za preradu otpada poboljšava učinkovitost i smanjuje troškove sustava, a istovremeno podržava rast kružnog gospodarstva smanjenjem otpada.