Kako oblikovati urbane zelene prostore u gusto naseljenim urbanim područjima?

U posljednje vrijeme, sve više projekata urbanističkog dizajna uvodi rješenja koja se oslanjaju na prirodu (eng. Nature-Based Solutions, NBS) kako bi osigurali održivo upravljanje ekosustavima i suočili se s različitim ekološkim izazovima

Ekstremni prirodni događaji postaju sve češći u cijelom svijetu. Brojne studije pokazuju da bi poplave, oluje i porast razine mora mogli utjecati na više od 800 milijuna ljudi diljem svijeta, što bi u konačnici koštalo gradove jedan trilijun dolara godišnje do sredine stoljeća.

Ovo sugerira da urbani opstanak ovisi o hitnom rješavanju problema urbane ranjivosti radi zaštite grada i stanovništva.

Što su rješenja temeljena na prirodi?

Rješenja temeljena na prirodi uključuju rad s prirodom, kao dijelom prirode, kako bi se odgovorilo na društvene izazove, podržavajući dobrobit ljudi i biološku raznolikost na lokalnoj razini. Oni uključuju zaštitu, obnovu ili upravljanje prirodnim i poluprirodnim ekosustavima; održivo upravljanje vodenim sustavima i radnim zemljištem i integracija prirode u i oko naših gradova.

To su radnje koje se temelje na biološkoj raznolikosti i koje su osmišljene i provedene na način koji poštuje prava, vrijednosti i znanja lokalnih zajednica i autohtonih naroda.

Mnogi projekti urbanističkog dizajna počeli su uvoditi rješenja temeljena na prirodi (en. nature-based solutions, NBS) kako bi se osiguralo održivo upravljanje ekosustavima za rješavanje različitih izazova okoliša. Ova inovativna rješenja ne samo da vraćaju vezu između ljudi i prirode, već i doprinose smanjenju onečišćenja zraka, poboljšanju udobnosti u gradskom okruženju, suzbijanju negativnih učinaka urbanih toplinskih otoka te učinkovitijem upravljanju oborinskom vodom. Sve ovo pruža brojne ekološke i zdravstvene prednosti za urbano stanovništvo.

Nadalje, primjena prirodnih rješenja može pridonijeti stvaranju kreativnih dizajna koji mogu koštati mnogo manje od tradicionalnih rješenja.

Pet korisnih savjeta

Prenosimo vam pet korisnih savjeta koji su osnova promišljanja o tome kako oblikovati urbane zelene prostore u gusto naseljenim urbanim područjima, potkrijepljenih brojkama, podacima i linkovima na priče o primjerima dobre prakse iz cijeloga svijeta.

Prihvatite rješenja temeljena na prirodi (NBS)

Korištenje prirodnih elemenata za rješavanje izazova okoliša poput onečišćenja zraka i urbanih toplinskih otoka postaje sve češća praksa. Na primjer, transformacija rijeke Kallang u parku Bishan-Ang-Mo-Kio u Singapuru gdje je betonski kanal pretvoren u prirodnu rijeku, rezultirala je poboljšanim upravljanjem poplavama, kvalitetom vode te povezala zajednicu s prirodom.

Ovaj projekt je pokazao svoju isplativost (s troškom ispod 50 milijuna USD) u usporedbi s tradicionalnim metodama.

Koristite vertikalno ozelenjavanje

U gradovima gdje je dostupan vodoravni prostor ograničen, vertikalni vrtovi, zeleni krovovi i zidovi mogu imati značajan utjecaj. Oni ne samo da pomažu u smanjenju učinka urbanih toplinskih otoka, već i potiču bioraznolikost te doprinose sigurnosti hrane.

Gradovi poput Tokija i New Yorka sjajni su primjeri gdje vertikalne farme i zeleni krovovi procvjetavaju, transformirajući neiskorištene prostore u vibrantna mjesta.

Iskoristite uključenost zajednice

Uključivanje zajednice može biti ključno za stvaranje inovativnih zelenih rješenja. Atlanta BeltLine je odličan primjer kako je transformacija napuštenog željezničkog koridora rezultirala živopisnim javnim prostorom koji povezuje 45 četvrti, a istovremeno nije dovela do naglog porasta troškova stanovanja u lokalnoj zajednici.

Ovaj projekt jasno pokazuje kako projekti ozelenjavanja mogu biti od koristi za zajednicu kad se u nju uključe.

Implementirajte zelene koridore

Uspostavljanje zelenih koridora duž cesta i vodenih putova može biti ključno u ublažavanju učinaka urbanih toplinskih otoka te poboljšanju kvalitete zraka.

Primjer poput transformacija urbanih područja u zelene oaze u Medellinu, Kolumbija jasno pokazuje kako ciljano ozelenjavanje može osvježiti i obnoviti grad.

Promovirajte višenamjensku zelenu infrastrukturu

Kreiranje zelenih površina koje služe različitim svrhama, uključujući upravljanje oborinskim vodama, rekreaciju i očuvanje bioraznolikosti, ključno je za održivi urbani dizajn. Močvarni park oborinskih voda Qunli u Kini predstavlja izvrsno ostvarenje ovog koncepta, transformirajući ugroženu močvaru u ‘zelenu spužvu’ koja ne samo da pruža ekološke usluge, već i unaprjeđuje urbani krajolik.

Integriranjem ovih praksi, gradovi mogu postati pogodniji za život, ekološki prihvatljiviji i otporniji na izazove koje nameću urbanizacija i klimatske promjene.

Pogledajmo sada detaljnije šest primjera dobre prakse iz cijeloga svijeta

Park Bishan-Ang Mo Kio u Singapuru

Rješenja temeljena na prirodi zahtijevaju izlazak iz zone udobnosti, isprobavanje kreativnih neočitih alternativa i blisku suradnju između mnogih različitih frontova rada. Ovaj proces je izazovan, ali ne i nemoguć, kao što možemo vidjeti u parku Bishan-Ang Mo Kio u Singapuru.

Prije nekoliko desetljeća, grad je odlučio kanalizirati rijeku Kallang stvarajući linearni ograđeni kanal koji je bio jasna linija razdvajanja između parka i zajednice. Zbog hitne potrebe za nadogradnjom, betonski kanal bi se mogao redizajnirati, ali singapurska nacionalna agencija za vode odlučila je naturalizirati rijeku obnavljanjem izvornog riječnog korita i poplavne ravnice. Betonski odvodni kanal dužine 2,7 km srušen je i pretvoren u vijugavu prirodnu rijeku dugu 3,2 km.

Rezultat je plavo-zeleni infrastrukturni projekt koji osigurava prevenciju poplava i poboljšava kvalitetu vode, povećavajući dobrobiti kanala za zajednicu. Kombinacija prirodnih materijala, građevinskih tehnika i biljaka koje mogu filtrirati i apsorbirati vodu bila je ključna za stabilizaciju riječnih obala i sprječavanje erozije.

Nacionalno sveučilište u Singapuru provelo je analizu isplativosti prema kojoj bi ponovna izgradnja betonskog kanala koštala oko 94 milijuna USD (133 milijuna SGD, singapurskih dolara). Naturalizacija je, s druge strane, koštala nešto manje od 50 milijuna USD (70 milijuna SGD) i dodatno je pridonijela širenju i ponovnom povezivanju područja parka s gradom.

Drugim riječima, osim svih ekoloških koristi od poboljšanog upravljanja poplavama i kvalitete vode, te pozitivnog utjecaja na tjelesno i psihičko blagostanje ljudi približavanjem prirodi, ova NBS je također generirala značajne financijske uštede, postižući izvrsne rezultate za djelić cijene tradicionalnih rješenja.

Zeleni koridori u Kolumbiji

U proteklih nekoliko godina gradske vlasti kolumbijskog grada Medellína pretvorile su rubove 18 cesta i 12 vodenih putova u zeleni raj. Projekt Zeleni koridori sastoji se od sadnje drveća duž prometnica kako bi se ublažili učinci urbanih toplinskih otoka uzrokovanih uglavnom pretjeranom upotrebom betona i asfalta.

Na primjer, Avenida Oriental, jedna od najprometnijih cesta u gradu, preuređena je i imala je više od 2 kilometra asfaltiranja na pješačkom otoku, a nogostupi su zamijenjeni vrtovima. Posađeno je više od 600 stabala, palmi i tisuće manjih biljaka pomno odabranih vrsta, čime je omogućen povratak domaćeg životinjskog svijeta na ovo područje. Danas možemo vidjeti mnogo različitih ptica, poput papagaja i papiga, također leptira, pa čak i vjeverica kako putuju gradom.

Inicijativa se usredotočila na područja u kojima najviše nedostaje zelenih površina i uspjela je smanjiti temperaturu zraka za više od 2°C. Projekt Green Corridor osvojio je nagradu Ashden za 2019. godinu za nagradu Cooling by Nature, koju podržava Kigali Cooling Efficiency Program.

Kišni vrtovi u Brazilu

Slično kao i prethodni projekt, i ovaj se bavi pitanjem nepropusnosti urbanog krajolika. Kišni vrtovi posebno su dizajnirani za smanjenje brzine protoka, ukupne količine i opterećenja zagađivača oborinskog otjecanja.

Ova se praksa koristi za tretiranje urbanog otjecanja pomoću biljaka, kamenja i drugih prirodnih ili projektiranih elemenata. Suspendirane krute tvari filtriraju se iz vode dok se kreće kroz tlo i prošarano korijenje biljaka. Ovi se vrtovi mogu napraviti u blizini nogostupa, cesta, cvjetnih gredica ili čak unutar parcela.

U 2019. prvi kišni vrt u gradu Rio de Janeiru postavljen je u Kultunom centru Fundicao Progresso što je započelo akcijom pod nazivom Dia da QuebrAção (Dan uništavanja) u kojoj se počeo uklanjati betonski pločnik ispred zgrade , zamijeniti s 200 četvornih metara zelene površine.

Cecilia Herzog i Daniel Gabrielli, koji su bili zaduženi za projekt, kažu da je vraćanje prirode u urbani život i učenje iz nje, suradnja sa svim vrstama i korištenje tehnika prirode za dobrobit grada glavna paradigma za 21. stoljeća.

Slika: Park Lineal Gran Canal u Meksiku, Izvor Onnis Luque

Park Lineal Gran Canal u Meksiku

Poput zelenih koridora u Medellínu, ovaj linearni park u Mexio Cityju temelji se na regeneraciji okoliša, pošumljavanjem urbanog tkiva i obnavljanjem propusnosti tla, što je rezultiralo povećanjem relativne vlažnosti zraka od 16% i smanjenjem do 5% temperature, ublažavajući učinak toplinskih otoka.

Park pruža mnoge ekološke dobrobiti, ali osim toga, simbolizira vraćanje zapuštenog prostora. Izgrađen je iznad povijesne strukture Canala Grande u glavnom gradu, integrirajući više od 70.000 četvornih metara zemljišta koje je nekada bilo podijeljeno ovom oštrom linijom u urbanom tkivu.

Intervencija je bila usmjerena na obnovu autohtone vegetacije i obalne šume starog kanala, pretvarajući područje u 100% propusni javni prostor.

Močvarni park oborinskih voda u Kini

Ovaj park nalazi se u samom središtu grada na području koje se nalazi na popisu zaštićenih regionalnih močvara. Lokalitet je s četiri strane okružen prometnicama i gustom izgrađenošću, pa su izvori vode bili presječeni, a močvarno područje ugroženo.

Strategija arhitekata bila je transformirati umiruću močvaru u ‘zelenu spužvu’, urbani park oborinskih voda koji ne samo da spašava močvaru koja nestaje, već također pruža višestruke usluge novoj urbanoj zajednici.

Projekt slijedi četiri smjernice:

• Prvo, središnji dio postojeće močvare ostao je netaknut, što mu je omogućilo da se razvija i prirodno transformira.
• Druga strategija bila je stvoriti prsten ribnjaka i humaka koji okružuju bivšu močvaru korištenjem jednostavnih tehnika isjecanja i nasipanja, čime se stvara tampon zona za jezgru močvare i filtar krajolika dobrodošlice između prirode i grada.
• Treće, mreža staza i urbanog mobilijara na razini tla, omogućujući posjetiteljima iskustvo šetnje kroz šumu.
• I konačno, četvrta strategija bila je stvoriti uzdignute šetnice koje povezuju raštrkane humke s platformama i vidikovcima koji uokviruju različite perspektive prirodnog krajolika.

Ovo rješenje temeljeno na prirodi pretvorilo je močvaru u višenamjenski park oborinskih voda koji skuplja, filtrira, pohranjuje kišnicu i infiltrira se u vodonosnik dok je produktivan i pogodan za život, pružajući nova rekreacijska i estetska iskustva gradu.

Park je uvelike pridonio opstanku prirodnog okoliša, a istodobno je djelovao i kao učinkovita drenažna zelena infrastruktura za područje koje je često bilo pogođeno poplavama od lipnja do kolovoza.

Urbana poljoprivreda u nekoliko zemalja

Urbana poljoprivreda je sve češća praksa u mnogim gradovima diljem svijeta kroz neovisne ili vladine inicijative. Grad San Francisco, na primjer, daje porezne olakšice za dopuštanje komunalne urbane poljoprivrede na praznim parcelama.

U Tokiju je 2014. otvoreno pet krovnih društvenih povrtnjaka smještenih na vrhu željezničkih postaja. U Barceloni su neovisne inicijative koje vode umirovljenici stvorile velike povrtnjake u napuštenim perifernim područjima.

U međuvremenu, inicijativa “Quintais Susentaveis” (održiva dvorišta) u državi Roraima, sjeverni Brazil, ističe se jer kombinira održivu proizvodnju temeljenu na agroekologiji, sigurnosti hrane i prehrane s aktivnostima stvaranja prihoda za ugrožene osobe, promičući socijalnu i radnu uključenost.

Program educira obitelji o održivoj proizvodnji te ih također potiče na prodaju svojih proizvoda na lokalnim tržištima. To omogućuje mnoge mogućnosti, uključujući proizvodnju presadnica i organskog komposta.

Projekt se također uvelike oslanja na aktivnosti suradnje. Biljne vrste biraju se uz sudjelovanje zajednice putem ankete koja se provodi kako bi se razumjele prehrambene navike obitelji kako bi se svi osjećali uključenima u proces.

AUTOR: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Konzultant za digitalizaciju, Smart City i security
099 5373 900, drazen.keresteny@exe.cutor.eu