Koja je razlika između otpornih i regenerativnih gradova?
Cities forum analizirao je dva ključna koncepta u održivom urbanom razvoju: Resilient Cities i Regenerative Cities
Iako oba pristupa teže održivosti, njihovi se pristupi bitno razlikuju.
Resilient Cities – otporni gradovi
Otpornost se odnosi na prilagodbu šokovima i stresovima klimatskih promjenaa, ekonomskim krizama i brzoj urbanizaciji. Ti se gradovi usredotočuju na ublažavanje rizika, trajnost infrastrukture i spremnost na katastrofe.
Ključne strategije
- Planovi prilagodbe klimi (infrastruktura otporna na poplave, ublažavanje topline,…).
- Redundantni sustavi za energiju, vodu i transport.
- Snažno upravljanje i spremnost zajednice na poremećaje.
Primjeri
- Barcelona, Španjolska – Sa svojim superblokovima (Superilles) grad smanjuje automobilski promet, poboljšava kvalitetu zraka i stvara susjedstva pogodna za pješake.
- Rotterdam, Nizozemska – Infrastruktura otporna na poplave, vodeni trgovi i plutajuće četvrti za borbu protiv porasta razine mora.
- Santiago, Čile – Urbano planiranje otporno na seizmičke utjecaje i decentralizirane energetske mreže.
- Singapur – Vertikalno ozelenjavanje, pametno upravljanje vodom i integrirani javni prijevoz za dugoročnu urbanu otpornost.
- Dhaka, Bangladeš – Mjere zaštite od poplava i inicijative otpornosti koje vodi zajednica za ublažavanje klimatskih rizika.
Regenerative Cities – regenerativni gradovi
Regeneracija nadilazi otpornost koju ti gradovi obnavljaju i stvaraju neto pozitivne utjecaje na ekosustave i zajednice. Umjesto da se samo opiru promjenama, oni nastoje ozdraviti urbana okruženja kroz kružna gospodarstva, integraciju bioraznolikosti i rješenja za smanjenje ugljika.
Ključne strategije
- Vraćanje “divljine” u gradske površine i rješenja temeljena na prirodi.
- Energetski pozitivne zgrade i kružno upravljanje resursima.
- Planiranje vođeno zajednicom za povećanje društvene jednakosti i blagostanja.
Primjeri
- Ljubljana, Slovenija – zelena prijestolnica Europe, s naglaskom na ekološku obnovu, inicijative bez otpada i urbane jezgre bez automobila.
- Curitiba, Brazil – pionir u urbanoj regeneraciji, s brzim autobusnim prijevozom (BRT), zelenim koridorima i politikama upravljanja otpadom.
- Freiburg, Njemačka – Model za regenerativni urbanizam, koji uključuje solarnu energiju, zelene krovove i pješačke četvrti.
- Lund, Švedska – Integracija obnovljive energije, obnova bioraznolikosti i urbana poljoprivreda vođena zajednicom.
- Melbourne, Australija – Principi regenerativnog dizajna u gradskom planiranju, od zelene infrastrukture do energetskih projekata u vlasništvu zajednice.
Budućnost urbanizma leži u integraciji otpornosti za stabilnost uz istovremeno poticanje regeneracije za dugoročno zdravlje planeta.
