Mnogi europski gradovi pridružili su se inicijativi “No Mow May” – “Svibanj bez košnje”
Gradovi u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Austriji, Sloveniji… posljednjih su godina usvojili trend da se na većini javnih travnatih površina u travnju i svibnju obustavlja košnja. Razlog je zaštita bioraznolikosti, a posebice kukaca oprašivača koji su nam životno važni.
Upravo je svibanj vrhunac sezone kada sve buja i cvate i kada im je ponuda hrane u prirodi najobilnija i najnužnija i stoga košnja u ovo vrijeme ostavlja vrlo negativne posljedice ne samo na oprašivače već i na klimu i pravi je ubojica bioraznolikosti u urbanim sredinama.
Više o ovoj temi saznajte u članku Krune Pekasa, aktivista, bloggera, vrtnog dizajnera i florista!
Inicijativa “No Mow May” (Svibanj bez košnje)
Inicijativa “No Mow May” (Svibanj bez košnje) pokrenula je organizacija Plantlife 2019. godine u Engleskoj. I od tada se proširila Europom.
Ako sada dodjete u Berlin primjerice vidjet ćete da travnjaci još uvijek nisu pokošeni i nitko više na travnjake ne gleda kao “zarasle i neuredne”. Promijenila se kroz godine i svijest ljudi.
Mislim da je prilično jasno koliko je ova metoda zapravo krajnje jednostavna, brzo provediva i koliko vremena, resursa i novca može uštedjeti “gradskoj kasi”.
Stoga je ovo jedan dobronamjeran apel da i vi u svom gradu pokrenete ovakvu nužnu ekološku inicijativu sa svojim komunalnim poduzećima i obustavite košnju na onim površinama na kojima je to doista nepotrebno, a u većini jest.
Koje površine i dalje zahtijevaju redovitu košnju?
Površine koje su dio neke povijesne parkovne cjeline, dječja igrališta, sportski tereni ili travnjaci za odmor, izležavanje, piknik i manifestacije se mogu normalno dalje redovito kositi.
Za sve ostale površine po kojima se ne hoda i koje nemaju neku posebnu namjenu, može se pričekati sa košnjom do lipnja. U pravilu su dvije košnje godišnje (druga u jesen) sasvim dovoljne.
Rubna košnja daje dojam održavanosti i urednosti!
Rubna košnja je česta praksa u Njemačkoj. Kod nje se kosi oko pola metra po rubnom dijelu travnjaka u neposrednoj blizini staza, nogostupa, cesta, oko klupa u parku i slično.
Tako sve izgleda pregledno i ostavlja se dojam održavanosti i urednosti. A priroda buja i urbane sredine se manje zagrijavaju.
Kako senzibilizirati građane?
Da bi se kod građana potakla svijest i razumijevanje o važnosti nekošnje dobro je javno objaviti informacije o provedbi te inicijative te navesti zašto je ona važna.
Također se mogu postaviti simpatične info table na travnjake nešto u smislu, “hranimo pčele”.
Neke se zelene površine mogu dodatno oplemeniti cvijećem
Na početku provedbe na mnogim površinama će biti vidljiva samo “obična” trava jer se učestalom košnjom velik broj lokalnog samoniklog bilja već uništio. No s vremenom će biti sve više i više raznog samoniklog cvijeća jer će ptice i vjetar raznositi sjeme.
U jesen se u travnjacima u parkovima ili zelenim trakama između cesta mogu posaditi lukovice raznih višegodišnjih proljetnica (poput narcisa, zumbula, tulipana, dvolisnog procjepka…) koje jednom kad se posade cvasti će svakog proljeća i polako se širiti. A kad proljetnice cvatu travnjak dobiva novu dodatnu estetsku vrijednost u proljeće i nekošnja dobiva u očima građana dodatnu opravdanost.
Još par korisnih informacija
U lipnju kad se krene s prvom košnjom dobro je držati se još nekih modernih ekoloških principa:
1. Ne kositi u isti dan sve površine na nekoj lokaciji, već parcijalno. Kako bi se životinje i kukci koji obitavaju u travi mogli skloniti u nepokošeni dio.
2. Otkos ostaviti par dana ležati pa tek onda pokupiti. Zbog dozrijevanja sjemena i rasijavanja. Upravo zato je preporučljivo koristiti kosilice bez automatskog usisavanja otkosa i bez usitnjavanja.
3. Sijeno se na primjer može u dogovoru sa seljacima i građanima korisno iskoristiti kao hrana za stoku, kao malč u povrtnjacima i slično.
Autor članka:
Kruno Pekas
Vrsar, Istra
aktivist, blogger, vrtni dizajner i florist
facebook.com/vrtlarkruno
kpekas@gmail.com
Niz dodatnih korisnih informacija možete pročitati i na blogu Vrtlara Krune na Facebooku!
Četiri ekološka kocepta koja bi svaki grad trebao usvojiti
Kako je to Makarska napravila?
Sve može izgledati i ljepše ako se u travnjake integriraju i proljetnice
