Može li bojanje krovova u bijelo pomoći u snižavanju temperatura?

Znanstvenici imaju ‘izvrsnu’ ideju za borbu protiv efekta toplinskog otoka glavnog grada Katalonije Barcelone, dok se toplinski valovi pojačavaju svake godine

Balkoni Barcelone od terakote dugo su bili sinonim za grad ljubavi. Ali paleta boja njegove linije horizonta mogla bi se mijenjati zbog klimatskih razloga.

Predloženim preuređenjem krovovi katalonske prijestolnice bili bi obojani u bijelo kako bi se smanjio razorni utjecaj toplinskih valova.

Efekt gradskog toplinskog otoka, koji se sve češće javlja, povećao je temperature do osam stupnjeva Celzijusa u središtu grada.

I dok klimatska kriza napreduje, znanstvenici s Autonomnog sveučilišta u Barceloni (UAB) predstavili su dramatičan prijedlog koji bi mogao zauvijek promijeniti lice grada.

Bojanje grada u bijelo

Prema posljednjim podacima, Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, s porastom godišnjih temperatura između 1,7 i 1,9 stupnjeva Celzijevih u urbanim područjima.

Barcelona nije iznimka, a 2020. bila je najtoplija godina u gradu u više od dva stoljeća – prosječna temperatura iznosila je 16,8 stupnjeva Celzijusa.

Kao odgovor na ovaj problem, skupina istraživača klimatskih promjena pokreće projekt bojanja gradskih krovova u bijelo – tvrdeći da bi to moglo smanjiti temperature do 4,7 stupnjeva tijekom toplinskih valova.

“Gradovi s urbanim toplinskim otocima mogli bi svoje krovove obojati u bijelo“, kaže Sergi Ventura, meteorolog iz UAB-a.

“U našoj studiji otkrili smo prosječno smanjenje temperature od 0,8 stupnjeva tijekom toplinskih valova. I vršne vrijednosti do četiri stupnja niže na određenim lokacijama i tijekom određenih sati u danu.“

Istraživanje pokazuje da već postojeći građevinski materijali u Barceloni zadržavaju dnevno sunčevo zračenje, pridonoseći akumulaciji topline u cijelom gradu.

Umjesto toga, “hladni krovovi” mogu se stvoriti bojanjem gornjih površina u bijelo. To bi povećalo albedo – postotak sunčeve svjetlosti koju reflektira površina, a da je zgrada ne apsorbira.

“Surađujemo s javnim subjektima kao što je Barcelonin Urbanistički plan”, nastavlja Ventura. “Oni su za bojanje krovova u bijelo. Ali zasad se ništa ne poduzima. To je ‘jeftina’ strategija. I prema prema našim predviđanjima, u gradu poput Barcelone to bi funkcioniralo čak i bolje od povećanja zelenih površina.”

Hoće li bijeli krovovi biti dovoljni da rashlade stanovnike Barcelone?

Posljednjih godina, vijeće Barcelone bavilo se pitanjem klimatskih promjena sadnjom i upravljanjem više drveća u urbanim područjima.

No kako se problem pogoršava, same zelene površine neće biti dovoljne da spriječe sve češće toplinske valove koji prijete gradu. Neki stručnjaci strahuju da su potrebne drastičnije promjene.

“Moramo težiti promjeni konfiguracije grada“, kaže Adrian Fernandez, ekološki aktivist za Greenpeace.

“Promjena boje mogla bi predstavljati zakrpu za rješenje problema. To bi moglo donijeti pozitivne rezultate. Ali suočeni s izazovom češćih i ozbiljnijih toplinskih valova, potrebna su nam veća i sveobuhvatnija rješenja.“

Bez obzira na nalaze studije, uspjeh projekta sada leži u rukama građana Barcelone koji žive u stanovima na najvišem katu.

“Mislim da je to izvrsna ideja“, kaže Samuel Saintot, softverski konzultant iz čijeg stana se pruža panoramski pogled na grad.

“Definitivno bih to učinio. I stvarno se nadam da će svi to učiniti. Štedjeli bismo energiju [na klimatizaciji], što bi bilo jako, jako dobro za globalno zatopljenje.“