Najveći svjetski biokulturni koridor: Zaštita bioraznolikosti u Velikoj majanskoj šumi
MAJANSKA PRAŠUMA POSTAJE NAJVEĆI SVJETSKI BIOKULTURNI KORIDOR: Novi rezervat je površine 5,7 milijuna hektara, što ga svrstava na drugo mjesto najvećih zaštićenih područja američkog kontinenta, odmah iza Amazonske prašume. Nastanjuje ga više od 7.000 životinjskih i biljnih vrsta, a posebno je značajna činjenica da gotovo 200 vrsta pripada ugroženim živim bićima
Meksička prašuma, poznata među znanstvenicima i lokalnim zajednicama kao majanska džungla, jedan je od najbogatijih bioloških sustava na našem planetu. Proteže se kroz Meksiko, Gvatemalu i Belize, a na 5,7 milijuna hektara nastanjuje više od 7.000 životinjskih i biljnih vrsta. Posebno je značajna činjenica da gotovo 200 vrsta pripada ugroženim živim bićima, dok je sličan broj endemskih vrsta moguće pronaći isključivo u ovom šumskom ekosustavu.
Kako bi zaštitile ovo prirodno i kulturno blago, tri nacionalne vlade zajednički su osnovale Veliki majanski biokulturni koridor (Great Mayan Jungle Biocultural Corridor) – novi rezervat čija veličina nadmašuje 14 milijuna jutara, što ga svrstava na drugo mjesto najvećih zaštićenih područja američkog kontinenta, odmah iza Amazonske prašume.
Predsjednica Meksika, Claudia Sheinbaum, prilikom svečanog predstavljanja naglasila je univerzalnu vrijednost šume: „Ovo je područje jedno od pluća Zemlje, životni prostor za tisuće vrsta i kulturna ostavština neprocjenjive važnosti, koju moramo očuvati s pogledom u budućnost.“
Džungla kao riznica života i kulture
Maya džungla nije samo prirodna oaza, već i prostor koji zrači poviješću, mitovima i ostavštinom drevne civilizacije. Arheološki nalazi, uključujući monumentalne piramide i hramove drevnih Maja, svjedoče o tisućama godina života u skladu s prirodom. Ovaj koridor stoga ima i biokulturno značenje – spaja očuvanje okoliša s brigom za lokalne zajednice koje stoljećima žive u ravnoteži s prašumom.
Stručnjaci ističu da očuvanje koridora nije važno samo radi prirodnog bogatstva, nego i radi klimatskih promjena. Tropske šume poput ove snažni su ponori ugljika, a njihovo uništenje izravno ubrzava efekt staklenika. U tom smislu, Veliki majanski koridor predstavlja novi štit protiv globalnog zatopljenja.
Zaštitom prašume omogućit će se i stabilniji sustav opskrbe vodom, u čijim podzemnim rijekama i špiljama (cenotima) leži golema pričuva pitke vode. Time je rezerva ključna i za ljudsko preživljavanje na širem području, a ne samo za divlje vrste.
Politička odluka s globalnim odjekom
Rezervat koji zajednički formiraju Meksiko, Gvatemala i Belize ne predstavlja samo sporazum o zaštiti prirode, već i signal svijetu. Dok mnoge zemlje Latinske Amerike godinama bilježe porast deforestacije, nelegalne sječe drveća i širenja poljoprivrednih monokultura, ova inicijativa pokazuje mogućnost drugačijeg puta – savezništva država oko očuvanja prirodnih resursa.
Formiranjem Velikog majanskog biokulturnog koridora prostor dobiva status pravnog štita koji će onemogućiti neregulirano krčenje šuma, destruktivnu eksploataciju minerala i neodrživi turizam. Umjesto toga, prednost će imati održivi razvoj, uključujući ekoturizam, znanstvena istraživanja i projekte lokalnih zajednica temeljene na obnovljivim resursima.
Ekološki aktivisti već sada ističu da bi ovaj model mogao poslužiti kao primjer međunarodnog partnerstva za zaštitu prirode i u drugim dijelovima svijeta. Dok Amazonija i dalje trpi posljedice požara i krčenja, suradnja Meksika, Gvatemale i Belizea otvara novu mogućnost – zajedničku obranu planeta od klimatske krize.
Na kraju, Veliki majanski koridor nije samo još jedno zaštićeno područje na karti svijeta. On je materijalizirani dokaz da se priroda i kultura, politika i ekologija mogu spojiti u zajedničkom interesu. Ako ovaj projekt uspije, generacije koje dolaze imat će priliku svjedočiti raskoši džungle u kojoj i danas odjekuju tragovi drevne civilizacije i pjev tisuća vrsta što tvore jedno od posljednjih pravih „pluća Zemlje“.
