Nakon 200 godina dogodilo se ono što su zaštitari prirode čekali: divlji konji ponovno se rađaju u Kazahstanu

Nakon gotovo dva stoljeća tišine, kazahstanskom stepom ponovno trči mladunče posljednjeg istinski divljeg konja na svijetu. Rođenje mužjaka Przewalskijeva konja nije samo rijedak prizor, nego i važan dokaz da se ambiciozni povratak vrste u njezinu drevnu domovinu počinje pretvarati u stvarni uspjeh.

Prvo mladunče nakon dva stoljeća

Na prostranim travnjacima središnjeg Kazahstana 22. kolovoza 2026. ispisana je mala, ali iznimno važna stranica povijesti zaštite prirode. U Centru za reintrodukciju Alibi, smještenom u državnom prirodnom rezervatu Altyn Dala, rođen je mužjak Przewalskijeva konja – prvo mladunče te vrste rođeno na tamošnjoj stepi nakon otprilike 200 godina.

Prema podacima organizacije Fauna & Flora, kobila i mladunče dobrog su zdravstvenog stanja te ih stručnjaci i veterinari pomno prate. Majka je sedmogodišnja kobila Tessa, jedna od prvih sedam jedinki dopremljenih iz europskih zooloških vrtova u Kazahstan 2024. godine.

Tessa je u novu domovinu stigla u sklopu međunarodnog programa Return of the Wild Horses, čiji je cilj ponovno uspostaviti održivu populaciju Przewalskijevih konja u dijelu njihova nekadašnjeg prirodnog područja. Prvu skupinu činilo je šest kobila i jedan pastuh, a životinje su stigle iz Praškog zoološkog vrta i berlinskog Tierparka. Praha Zoo još je 2023. potpisao sporazum s kazahstanskim partnerima kojim je otvoren put za povratak vrste.

Prije puštanja u prirodu konji prolaze dugotrajno razdoblje prilagodbe. U velikim ograđenim prostorima upoznaju lokalnu klimu, vegetaciju i druge uvjete života na stepi, dok stručnjaci prate njihovo zdravstveno stanje i ponašanje. U svibnju ove godine pet konja nakon jednogodišnje prilagodbe već je pušteno iz centra Alibi na otvorenu stepu, a dvije kobile opremljene su satelitskim ogrlicama kako bi istraživači mogli pratiti njihovo kretanje. O tome je izvijestio Leibniz Institute for Zoo and Wildlife Research.

Vrsta koja je gotovo nestala pred očima čovječanstva

Przewalskijev konj (Equus przewalskii) zauzima posebno mjesto u životinjskom svijetu. Smatra se posljednjim živućim konjem koji nikada nije bio pripitomljen, zbog čega njegov povratak u prirodu ima posebno značenje.

Njegova priča mogla je završiti potpuno drukčije. Tijekom 20. stoljeća broj jedinki dramatično je pao zbog lova, gubitka staništa, konkurencije sa stokom i drugih pritisaka. Posljednji primjerci u divljini nestali su tijekom 1960-ih, a opstanak vrste ovisio je o malobrojnim životinjama sačuvanim u zoološkim vrtovima. Kako navodi National Geographic, manje od 200 konja preživjelo je u zatočeništvu, a današnja populacija potječe od samo 13 jedinki uhvaćenih prije 1948. godine.

Desetljeća međunarodnog uzgoja i pažljivog upravljanja genetskom raznolikošću ipak su preokrenula sudbinu vrste. Przewalskijevi konji uspješno su vraćeni u dijelove Mongolije i Kine, a sada se pokušava ponovno uspostaviti populacija i u Kazahstanu. Prema kazahstanskim podacima o divljim vrstama, globalna populacija danas premašuje 3.000 jedinki.

Program u Kazahstanu pritom ne završava s nekoliko konja. Organizatori žele do 2029. godine uspostaviti populaciju od približno 40 do 45 životinja koje bi trebale samostalno živjeti u prirodi, navodi National Geographic. U lipnju 2026. u zemlju je već stigla treća skupina konja iz europskih uzgojnih centara.

Jedno mladunče kao dokaz da se stepa ponovno budi

Važnost projekta mnogo je šira od spašavanja jedne vrste. Veliki biljojedi stoljećima su oblikovali stepske ekosustave ispašom, kretanjem i rasprostranjivanjem biljnih vrsta. Njihov povratak dio je nastojanja da se obnovi prirodna dinamika golemih travnjaka središnje Azije.

Upravo je tome posvećena inicijativa Altyn Dala Conservation Initiative, koja godinama radi na obnovi kazahstanske „Zlatne stepe“. Program je već postigao iznimne rezultate u zaštiti sajga antilope, čija se populacija nakon dramatičnog pada snažno oporavila.

Rođenje prvog Przewalskijeva konja na stepi zato je posebno važan test. Životinje nisu samo preživjele preseljenje iz Europe i prilagodile se novom okolišu – počele su se i prirodno razmnožavati.

„Ovo je mnogo više od rođenja jednog mladunčeta“, poručio je koordinator projekta Albert Salemgareyev, istaknuvši da je riječ o prvoj novoj generaciji Przewalskijevih konja rođenoj na stepama središnjeg Kazahstana. Za Discover Wildlife opisao je prizor mladunčeta uz majku na kazahstanskoj stepi kao trenutak koji će pamtiti cijeli život.

A upravo taj prizor možda najbolje pokazuje koliko se toga može promijeniti u samo nekoliko desetljeća. Vrsta koja je nekoć bila proglašena izumrlom u divljini ponovno trči prostranstvima kojima su se kretali njezini preci. Nakon gotovo 200 godina Kazahstan više nije samo mjesto na koje su se Przewalskijevi konji vratili – ponovno je postao mjesto na kojem se rađaju.