NE “VAŽNO”, VEĆ “PREVAŽNO”: Stvaranje nove generacije lidera i managera koji prirodu stavljaju na prvo mjesto

Kako izgleda snažno vodstvo u svijetu koji se suočava s klimatskom krizom? Dva pionirska projekta zamjenjuju fokus na rast i natjecanje s jednim, koji se usredotočuje na međupovezanost, ljubaznost i cirkularnost

Zamislite da stojite sami na čistini u osamljenoj šumi. Možda možete čuti vjetar kako zviždi kroz drveće, ili zujanje pčela dok traže nektar, ili slabašne zvukove ptičjeg pjeva. Možda, ako malo premjestite težinu, nađe se lišće koje škripi pod nogama ili cvijeće koje pusti svoj miris. Sada zamislite da nećete napustiti ovo određeno mjesto 24 ili 48 sati.

‘Solo u divljini’ ključni je dio ideje kojom se vodi Bio-Leadership Project

“Doista se zanimljiv pomak događa kada odvojimo vrijeme da primijetimo, promatramo i povežemo se s prirodom na dublji način. Počinjemo stjecati drugačiji osjećaj kako se obrasci života i zdravih sustava jako razlikuju od načina na koji mi živimo”, kaže osnivač Andres Roberts, koji vodi ljude u prirodi posljednjih 12 godina. “Svijet bi bio sasvim drugačije mjesto da je samo 5 posto izvršnih direktora, 5 posto MBA diplomanata i 5 posto tinejdžera to doživjelo.“

Osim održavanja retreata, projekt također surađuje s organizacijama kao što su Patagonia, kozmetička tvrtka Natura & Co i Aviva Investors, kako bi doveli u pitanje prevladavajuće predodžbe o vodstvu. Roberts tvrdi da je njihov rad posebno važan sada, dok se svijet bori s bezbrojnim neizvjesnostima, uključujući eskalirajuću klimatsku krizu.

“Tradicionalno vodstvo vezano je za tu ideju kontinuiranog rasta, za ideje o natjecanju s nultom sumom u kojoj nitko ne pobjeđuje… To su stvari koje su u korijenu neodrživosti”, kaže. „Ako pogledate kako priroda funkcionira, postoji međupovezanost, regeneracija, cirkularnost i optimizacija. Ako bilo koja od komponenti pokuša postati što veća, to dovodi do pada cijelog sustava.“

Sve veći broj voditelja stavlja održivost u središte svojih organizacija

Na kraju krajeva, to je dobro za posao, a potrošači to traže: 86 posto Britanaca kaže da žele da robne marke i tvrtke aktivno poduzmu korake kako bi umanjile svoj utjecaj na okoliš, a 52 posto donosi odluke o kupnji na temelju eko certifikata marke koju kupuju.

No, nažalost, javna predanost održivosti nije uvijek tako obećavajuća kao što se čini. Primjerice, nizozemski zračni prijevoznik KLM trenutačno je tužen zbog nekih svojih nedavnih reklama, za koje aktivisti tvrde da obmanjuju javnost o tome koliko su njeni letovi održivi. Je li to baš tako, vrijeme i sudski proces će pokazati.

A neki lideri donose pogrešne odluke kako bi precijenili svoj utjecaj na pozitivan PR, a ne zbog uvjerenja u svoju odgovornost za provođenje stvarne promjene. U globalnoj reviziji 500 web stranica koju je provela Međunarodna mreža za zaštitu potrošača (ICPEN), 40 posto ekoloških tvrdnji pokazalo se lažnim. Kako bi se uhvatila u koštac s takvim “zelenim pranjem”, Europska komisija je pristala naložiti velikim tvrtkama da budu otvorenije o utjecaju svojih aktivnosti i opskrbnih lanaca na okoliš i ljude od siječnja 2024.

Roberts se nada da će nadahnuti vođe da budu promjena koju žele vidjeti

No umjesto postizanja napretka kroz regulativu, Roberts se nada da će nadahnuti vođe da budu promjena koju žele vidjeti. I vidi sve veće zanimanje za svoj način razmišljanja.

“Pokrenuli smo stipendiju s ljudima iz svih društvenih slojeva – neki su odgovorni za talente u velikim tvrtkama, drugi su regenerativni poljoprivrednici u Keniji, treći rade s djecom koja su doživjela nasilje u Južnoj Africi. Ono što im je zajedničko jest da svi osjećaju da status quo ne funkcionira; da je to dio problema. I da se nekako moramo povjeriti u drugačiji način rada.”

BMW Foundation također se fokusira na vodstvo kao polugu za promjenu. Mreža Responsible Leaders je globalna zajednica od više od 2000 ljudi iz privatnog, javnog i dobrotvornog sektora. “Vjerujemo da je vodstvo način da se otključa napredak i počne stvarati priče koje mogu inspirirati nove sljedbenike,” kaže dr. Eduardo Noboa, viši stručnjak za klimatske promjene u Zakladi. “Naravno, možete educirati cijelo stanovništvo, ali mi nemamo vremena za to. Dakle, moramo početi s ljudima koji već imaju određeni utjecaj i podržati ih. Mislimo da je ovo najbrži i [naj]učinkovitiji način za početak transformacije.”

Jedna od glavnih aktivnosti mreže je okupljanje lidera kako bi surađivali i podržavali jedni druge, financijski i nefinancijski

Na primjer, odgovorni lideri su bili uključeni u stvaranje League of Intrapreneurs, čiji je cilj stvoriti promjene u sobi za sastanke. A zaklada pokreće Respond Accelerator, koji uzdiže startupove usredotočene na utjecaj dok istovremeno njeguje snažan pristup vodstvu. Također je blisko povezan s pokretom B Corp. Godine 2019. više od 30 izvršnih direktora iz B Corp-a, kao što su Patagonia i Ben & Jerry’s, objavilo je oglas na cijeloj stranici u New York Timesu pozivajući čelnike da se “bace na posao” i donesu odluke kako bi “uravnotežili profit i svrhu”.

Povezivanje ovih lidera putem platformi kao što je Responsible Leaders Network pruža prilike za razmišljanje izvan okvira, kaže Noboa. “Pokušavamo stvoriti neočekivane susrete – mogli bismo povezati izvršnog direktora s umjetnikom, inženjerom i društvenim znanstvenikom. Imaju razmišljanja koja stvaraju nove perspektive, vrijednosti i uvjerenja. Iz ovog procesa proizlaze zaista sjajne inovativne ideje.

“U ovom trenutku postoji mnogo rješenja za rješavanje ovih višestrukih kriza u kojima živimo. Ako idete na međunarodne pregovore o klimatskim promjenama, na primjer, postoji mnogo ideja i tehnologija rješenja, ali ne možemo doći do konsenzusa i nismo u stanju promijeniti se. Ono što nam nedostaje je kotač,” dodaje, misleći na lidere koji imaju pristup i znanje potrebno da preuzmu te ideje i provedu ih u praksu.

Roberts se slaže. Bio-Leadership Project stipendija trenutno ima 80 članova, a on se nada da će ih proširiti na 300 ljudi ili projekata tijekom sljedećih nekoliko godina. “Poslovanje ne mora biti destruktivna sila, ono može biti kreativno i životvorno. Ali trebamo drugačiji oblik vodstva, onaj koji pokazuje ljubav, brigu i dobrotu – prema društvu, prirodi i nama samima.

“Sada imamo tako mali prozor da promijenimo stvari. Jer nitko to ne može sam.”