Obnova okoliša u EU-u vrijedna je gotovo 2 trilijuna eura

To je objavljeno u brifingu Europske agencije za okoliš, koja također izračunava povrat ulaganja u kopnene ekosustave: svaki potrošeni euro jamči ekonomski povrat između 8 i 38 eura

Obnavljanje europskog okoliša dovelo bi do poboljšanja zdravlja ljudi i ublažavanja klimatskih promjena, a imalo bi i golemu gospodarsku vrijednost. Ovo je poruka Europske agencije za okoliš (EEA) u brifingu objavljenom posljednjih mjeseci.

U ovom trenutku, međutim, organizacija sa sjedištem u Bruxellesu kaže: “Nedostatak obnove ekosustava u kombinaciji s ljudskim pritiscima kao što su onečišćenje, degradacija zemljišta i prekomjerno korištenje resursa značajno opterećuje prirodu u Europi.” Cjelokupni kontekst, ukratko, ostaje problematičan.

Kritična slika

Globalno, objašnjava Agencija, 75 posto kopna i 66 posto oceana sada je ozbiljno izmijenjeno ljudskim aktivnostima. Ništa bolja situacija nije ni sa zaštićenim područjima koja su, unatoč propisima namijenjenim njihovom očuvanju, u većini slučajeva u kritičnom stanju. Konkretno, u EU je 81% staništa i 63% zaštićenih vrsta u lošem ili vrlo lošem stanju.

“Iako zaštićena područja čine 26% kopna i 12% morskog područja u EU-u, ona sama po sebi nisu bila dovoljna da preokrenu propadanje prirode“, objašnjava EEA.

Ovaj opći nedostatak kapaciteta uzrokovan je izoliranošću ovih područja i nedostatkom resursa za osiguranje sveobuhvatne zaštite ekosustava. U Europi, nastavlja agencija, “procjenjuje se da područje zaštićenih staništa kojima je potrebna obnova iznosi najmanje 259 000 km2, otprilike polovicu veličine kopnene Španjolske. Druga područja, kao što su staništa određenih specifičnih vrsta, također trebaju obnovu kako bi se zaustavilo opadanje bioraznolikosti.”

Obnova okoliša isplati se i do 38 puta više od ulaganja

Tlo je, kao što je poznato, također posebna meta. Danas degradacija, na različitim razinama, pogađa 60 do 70 posto tala EU. Konkretno, na europskom kontinentu postoji oko 2,8 milijuna kontaminiranih mjesta. Dok za 65-75% poljoprivrednih tala unos hranjivih tvari doseže razine koje stvaraju moguću eutrofikaciju i utječu na biološku raznolikost.

Obnova tla i njihovih ekosustava je, ukratko, potrebnija nego ikad. No obnova područja divljine, primjećuje dalje Agencija, ne nudi prednosti samo na čisto ekološkoj razini. Impresivne su, naime, i povoljne ekonomske koristi.

“Procjenjuje se da novčane koristi obnove širokog spektra tresetišta, močvara, šuma, vriština i šikara, travnjaka, rijeka, jezera, aluvijalnih staništa i obalnih močvara dosežu oko 1860 milijardi EUR”, kaže EEA. Sve to, valja napomenuti, dolazi uz relativno male troškove koji se procjenjuju na “oko 154 milijarde eura”.

Ravnoteža troškova i koristi nije jedino pitanje koje je u pitanju. Još važnija, u razmjeru, zapravo je očekivana isplativost investicije. Prema Bruxellesu, detaljno, „ulaganje u obnovu prirode osigurava povrat između 8 EUR i 38 EUR za svaki potrošeni 1 EUR, zahvaljujući širim koristima koje se isporučuju kroz usluge ekosustava koje podržavaju sigurnost hrane, ljudsko zdravlje i dobrobit, i ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba.”

Zdravlje, klima i sigurnost hrane su u pitanju

Stoga nije slučajno da Agencija za zaštitu okoliša obnovu prirodnih staništa definira kao “javnozdravstvenu intervenciju”. U pitanju je, naglašava EU, zaštita genetskih resursa koji bi se mogli koristiti u farmaceutskim i kliničkim poljima, a koji tek trebaju biti otkriveni. Da ne spominjemo pozitivnu vezu između remedijacije okoliša i smanjenja rizika od širenja bolesti i fenomena skakanja patogena po vrstama, dinamike koja je u korijenu epidemija.

Također je ključno pitanje sigurnosti hrane, koje je snažno povezano sa zdravljem okoliša kao što je implicitno prikazano široko rasprostranjenom ovisnošću o uslugama oprašivanja kukcima koje, na različite načine, utječu na 84% usjeva.

Konačno, klimatske promjene: utjecaj globalnog zatopljenja sada je vidljiv u povećanoj učestalosti i razmjerima ekstremnih događaja kao što su poplave, toplinski valovi i oluje, naglašava EEA. U tom bi kontekstu, s druge strane, zaštita i razvoj šuma, tresetišta i travnjaka povećali bi sekvestraciju ugljika, ključni resurs za postizanje dugoročnih ciljeva klimatske neutralnosti u EU-u.