Opasnost za disanje: WHO identificira najzagađenije zemlje i najčišće nacije svijeta

Novo globalno izvješće o kvaliteti zraka otkrilo je da samo trinaest zemalja i teritorija diljem svijeta održava razine onečišćenja zraka koje su u skladu s preporučenim sigurnosnim standardom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za fine čestice (PM2.5), a samo tri od njih nalaze se u Europi. Kako je Hrvatska prošla?

Nalazi su izvedeni iz Izvješća o kvaliteti zraka diljem svijeta za 2025. godinu, koje je analiziralo podatke iz više od 9400 gradova u 143 zemlje. Izvješće koristi prosječne godišnje koncentracije PM2.5, mikroskopskih čestica u zraku koje predstavljaju značajne zdravstvene rizike, kako bi se procijenilo ispunjavaju li zemlje smjernice WHO-a od najviše 5 mikrograma po kubnom metru PM2.5 u zraku u prosjeku tijekom godine.

Rezultati prikazuju šokantnu sliku globalne kvalitete zraka. Dok su neke nacije uspjele ispuniti smjernice i održati čišći zrak, velika većina zemalja diljem svijeta ima prosječne razine PM2.5 koje prelaze preporučeni prag, što predstavlja zdravstvenu zabrinutost za njihovo stanovništvo.

Europske nacije među najčišćim zrakom

U Europi su samo Andora, Estonija i Island imale kvalitetu vanjskog zraka koja zadovoljava smjernice WHO-a za fine čestice. To svrstava ove tri zemlje u malu skupinu u svijetu gdje se zrak smatra relativno “sigurnim” prema međunarodnim standardima javnog zdravstva.

Uspješnost Europe je općenito mješovita. Dok neke zemlje imaju područja relativno dobre kvalitete zraka, mnoge druge i dalje bilježe razine PM2.5 iznad referentne vrijednosti WHO-a. Čimbenici koji utječu na kvalitetu zraka u regiji uključuju emisije vozila, industrijsku aktivnost, sezonsko izgaranje drva i prekogranične tokove onečišćenja.

Svjetski kontekst: samo 13 zemalja ispunjava smjernice WHO-a

Osim tri europske nacije, ostale zemlje i teritoriji koji ispunjavaju smjernice WHO-a uključuju Barbados, Bermude, Francusku Polineziju, Novu Kaledoniju, Panamu, Portoriko, Réunion, Australiju i nekoliko malih otočnih država.

Te se nacije odlikuju nižom gustoćom naseljenosti u urbanim središtima, geografskom izolacijom u nekim slučajevima i politikama koje su pomogle u ograničavanju najtežih izvora onečišćenja finim česticama.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da čak i tamo gdje se smjernice poštuju, kvaliteta zraka može varirati unutar zemlje i još uvijek može utjecati na ranjive skupine stanovništva.

Zemlje s najgorom kvalitetom zraka

Izvješće također ističe gdje onečišćenje zraka ostaje kritičan problem. Pakistan je rangiran kao najzagađenija zemlja na svijetu, s koncentracijama PM2.5 koje daleko premašuju smjernice WHO-a. Bangladeš slijedi u stopu, s gradovima poput Dhake koji imaju izuzetno visoke razine onečišćenja finim česticama iz industrijskih emisija, prometa vozila, građevinske prašine i spaljivanja usjeva.

Indija se također nalazi među zemljama s najgorom kvalitetom zraka, s nekoliko gradova, uključujući Loni, Delhi, Ghaziabad i Lucknow, koji bilježe neke od najviših godišnjih koncentracija PM2.5 u svijetu. U Loniju su razine bile više od 20 puta veće od preporučene granice WHO-a, što ilustrira ozbiljnost zdravstvenog rizika.

Južna Azija u cjelini dominira globalnim ljestvicama loše kvalitete zraka, s više zemalja u regiji koje imaju razine onečišćenja koje predstavljaju značajne probleme za javno zdravlje.

Kako se pozicionirala Hrvatska i zemlje u regiji?

Prema IQAir ljestvici za 2025., Hrvatska je na 72. mjestu među zemljama i regijama svijeta, s godišnjom prosječnom koncentracijom PM2.5 od 13,4 µg/m³, što je nešto bolje od Italije koja je odmah iza nje na 73. mjestu s 13,3 µg/m³.

To Hrvatsku pozicionira u srednje bolju polovicu ljestvice, daleko od najzagađenijih država poput Pakistana (67,3 µg/m³) i Bangladeša (66,1 µg/m³), ali i dalje iznad razine koju IQAir označava kao usklađenu s WHO smjernicom. Naime, raspon 10,1–15 µg/m³ znači da je onečišćenje 2 do 3 puta iznad WHO preporuke, pa Hrvatska nije među najproblematičnijima globalno, ali rezultat i dalje pokazuje da kvaliteta zraka ostaje javnozdravstveni izazov.

Pozitivan signal je trend: Hrvatska je pala s 25,4 µg/m³ u 2021. na 13,4 µg/m³ u 2025., što upućuje na vidljivo poboljšanje u zadnjih nekoliko godina. Ipak, budući da je i aktualna vrijednost još iznad preporučene razine, može se reći da je Hrvatska danas relativno dobro pozicionirana u europskom i svjetskom kontekstu, ali ne i na razini “čistog zraka” prema WHO standardu

Od zemalja u regiji, Bosna i Hercegovina je najzagađenija, na visokom 27. mjestu. Sjeverna Makedonija je na 34. mjestu, Srbija na 38., Crna Gora na 58. mjestu.

Slovenija je, očekivano, od zemalja u regiji najbolja na toj ljestivici – na 83. mjestu.

Globalna kvaliteta zraka se pogoršava

Ukupna globalna slika i dalje je zabrinjavajuća. Samo 14 posto anketiranih gradova diljem svijeta ispunilo je smjernice WHO-a o kvaliteti zraka u 2025. godini, što je pad u odnosu na 17 posto godinu prije. Smanjenje naglašava da, unatoč naporima u nekim područjima, ukupni trendovi kvalitete zraka idu u pogrešnom smjeru.

Rastuća urbanizacija, povećana potražnja za energijom i oslanjanje na fosilna goriva i dalje potiču veće emisije finih čestica i drugih onečišćujućih tvari. Dim od šumskih požara i pješčane oluje, pojačane klimatskim promjenama, također doprinose pogoršanju uvjeta zraka u nekim dijelovima svijeta.

Zdravstvene implikacije i smjernice WHO-a

Fine čestice, ili PM2.5, široko su prepoznate kao ključni pokazatelj kvalitete zraka zbog svoje sposobnosti prodiranja duboko u pluća i ulaska u krvotok. Dugotrajna izloženost povišenim razinama PM2.5 povezana je s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima.

WHO periodično ažurira svoje preporuke o kvaliteti zraka na temelju najnovijih znanstvenih dokaza. Smjernice iz 2021. godine postavile su godišnji prosjek PM2.5 od 5µg/m³ kao razinu na kojoj su zdravstveni rizici značajno smanjeni u usporedbi s višim koncentracijama. Vlade i zdravstvene vlasti diljem svijeta koriste ove smjernice kao referencu pri formuliranju politika zaštite okoliša i zdravlja.

Regionalne razlike i budući izgledi

Kvaliteta zraka značajno se razlikuje među regijama. Oceanija je zabilježila veće stope gradova koji ispunjavaju smjernice WHO-a, dijelom zbog geografskih čimbenika i nižih industrijskih emisija, dok su Južna Azija i dijelovi Afrike zabilježili najveće razine onečišćenja.

Čak i unutar pojedinačnih zemalja, kvaliteta zraka može se uvelike razlikovati, pri čemu se urbani centri često suočavaju s većim koncentracijama onečišćujućih tvari nego ruralna područja. Ta varijacija znači da iako nacionalni prosjeci mogu zadovoljavati standarde WHO-a, određene zajednice se i dalje mogu svakodnevno suočavati s nezdravim zrakom.

Utjecaji na politiku javnog zdravstva

Izvješće o svjetskoj kvaliteti zraka za 2025. godinu ističe hitnost kojom vlade i međunarodne organizacije moraju riješiti problem onečišćenja zraka. Smanjenje emisija iz prometa, industrije i proizvodnje energije općenito se smatra ključnim za poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje zdravstvenih rizika.

Intervencije politika, poput strožih standarda emisija, ulaganja u čišće tehnologije i regionalne suradnje u kontroli onečišćenja, igraju vitalnu ulogu u postizanju zdravijeg zraka. Kontinuirano praćenje i transparentno izvještavanje također se smatraju bitnima za praćenje napretka i informiranje donošenja odluka.

Zaključak

Iako se Andora, Estonija i Island ističu kao europske zemlje s kvalitetom zraka koja zadovoljava međunarodne zdravstvene smjernice, šira globalna situacija ostaje izazovna.

Samo trinaest zemalja diljem svijeta održava kvalitetu zraka unutar preporučenih granica WHO-a, dok se zemlje diljem Južne Azije, uključujući Pakistan, Bangladeš i Indiju, i dalje suočavaju s ozbiljnim onečišćenjem zraka.

Izvješće ističe i razmjere izazova i hitnu potrebu za održivim djelovanjem kako bi se zaštitilo javno zdravlje i poboljšala kvaliteta zraka u svim regijama.