Ove nevjerojatne urbane farme pokazuju nam kako hranu učiniti boljom

Od Montreala do Kyota preko Pariza, nova vrsta urbanih farmera uzgaja voće i povrće na sve inovativnije načine

UN predviđa da će svjetska populacija do 2050. godine iznositi 9,7 milijardi – od kojih 80 posto živi u gradovima. To je puno usta za hranjenje.

Ali hrana za većinu stanovnika gradova dolazi tisućama kilometara daleko. U američkoj državi Iowa, koja je treća po veličini u poljoprivrednoj proizvodnji, 80 posto konzumirane hrane prešlo je više od 1900 km.

Ako su gradovi dio problema, onda moraju biti dio rješenja. Nova vrsta urbanih poljoprivrednika odgovara izazovu. Rješenja su raznolika kao i naši gradovi i često uključuju vrhunsku tehnologiju.

‘Grad moramo gledati kao niz izazova i različite metode urbane poljoprivrede kao alate u kutiji s alatima. Ne postoji jedinstveno rješenje kada je u pitanju razvoj lokalnih i otpornih prehrambenih sustava’, kaže Henry Gordon-Smith, izvršni direktor Agritecture, tvrtke za planiranje urbane poljoprivrede.

Lufa Farms u Montrealu

Ali ovo nisu vaše nekadašnje farme, iz nekih prošlih vremena. Lufa Farms u Montrealu, Kanada, jedan je od pionira i gradi staklenike na vrhu industrijskih zgrada opremljenih hidroponikom, gdje biljke rastu u vodi obogaćenoj mineralima.

Tvrtku je pokrenuo Mohamed Hage, imigrant iz Libanona, a sada posluje na četiri lokacije diljem Montreala. Budući da je odrastao u malom gradu koji je uglavnom proizvodio vlastitu hranu, Hageu su nedostajali okus i kvaliteta svježih, lokalno uzgojenih proizvoda u Montrealu.
‘Ništa u vezi s urbanom poljoprivredom nije stvarno revolucionarno, to je jednostavno rekreacija nečega što je jako, jako staro‘, kaže.

Gradovi pate od učinka ‘urbanog toplinskog otoka’ jer zgrade koje zamjenjuju vegetaciju apsorbiraju i zadržavaju toplinu – zauzvrat zahtijevajući više klimatizacije. Zato se osjećate tako vruće u gradu, a gusta naselja su često nekoliko stupnjeva toplija od zelenih područja. Urbane farme pomažu ‘ozelenjavanju’ gradova, smanjujući temperature, uklanjajući CO2 iz zraka i ispumpavajući svježi kisik.

Tri Lufine farme nalaze se na dotad neiskorištenim krovovima, dok je četvrta namjerno dizajnirana s krovnim staklenikom. Lako je misliti da je ovo samo kap u moru, ali svaki tjedan uberu 25.540 kg voća i povrća. T oje čak dva posto potreba za hranom u Montrealu. Najnovije mjesto u Ville Saint-Laurentu, sada najvećem svjetskom krovnom stakleniku, samo čini oko polovicu tog ukupnog broja.

U Europi je Pariz na čelu revolucije

U Europi je Pariz na čelu revolucije, uglavnom zahvaljujući gradskom vijeću. Toplinski val 2003. godine prouzročio je smrt 14.802 ljudi u Francuskoj. Za borbu protiv urbanih otoka topline, gradonačelnica Pariza Anna Hidalgo iznijela je plan Parisculteursa za stvaranje 100 hektara zelenih površina do 2020., a trećina će biti posvećena urbanoj poljoprivredi.

Tvrtke koje su ušle na tržište uključuju Nature Urbaine, najveću svjetsku farmu na krovu, koja se nalazi na vrhu izložbenog centra Porte de Versailles. Na 14.000 četvornih metara farma uzgaja 30 vrsta povrća i začinskog bilja, a mještanima iznajmljuje 140 parcela. Sous les Fraises, u međuvremenu, vodi devet krovnih farmi koje proizvode vrhunske usjeve kao što su bobičasto voće i hmelj.

Gradovi često završe s neiskorištenim podzemnim prostorima. La Caverne koristi staro pariško parkiralište.

‘Poljoprivreda je najprije borba za zemlju, pa je stoga uzgoj pod zemljom bio rješenje jer je lakše i ima puno neiskorištenog prostora‘, kaže suosnivač Théo Champagnat.

Međutim, takvi projekti često zahtijevaju LED svjetla kako bi nadoknadili nedostatak sunčeve svjetlosti, pa se koristi više energije. Pažljivim odabirom usjeva La Caverne je to izbjegao. ‘LED poljoprivreda predstavlja manje od pet posto naše aktivnosti. Cikorija raste u potpunom mraku, a gljive zahtijevaju vrlo malo osvjetljenja‘, objašnjava Champagnat.

Japanska tvrtka Spread napravila je prvu automatiziranu farmu velikih razmjera na svijetu

Rad može biti veliki trošak za mnoga urbana gospodarstva. Ali obećavajuće, japanska tvrtka Spread napravila je prvu automatiziranu farmu velikih razmjera na svijetu, Techno Farm Keihanna u Kyotu.

„Što je veći prostor za uzgoj, to je teže osigurati stabilnu proizvodnju za čimbenike kao što su kvaliteta proizvoda, veličina i količina. Istodobno, potrebna je stabilna proizvodnja kako bi se operacije standardizirale do stupnja potrebnog za učinkovitu automatizaciju‘, kaže glasnogovornik Spread-a. Postrojenje sada proizvodi tri tone zelene salate dnevno.

Automatizacija se pozabavila najzahtjevnijim dijelovima proizvodnje, uključujući sjetvu, podizanje presadnica i transport ploča za uzgoj.

‘Mislimo da će to pomoći da poljoprivreda bude privlačnija za mlade generacije i pridonijeti tome da poljoprivreda postane održivija industrija‘, dodaje glasnogovornik Spread-a.

Ne samo da je salata proizvedena bez pesticida, već sadrži i nekoliko puta veću razinu beta-karotena (bitnog nutrijenta) od obične salate leda.