Pčele danas žive značajno kraće što je veliki problem za sve nas

Novo istraživanje je pokazalo da je životni vijek medonosnih pčela smanjen za gotovo 50 posto u posljednjih 50 godina

Istraživanje European Red List for Bees navodi da se jedna od deset vrsta divljih pčela suočava s izumiranjem, a istraživači apeliraju na ljude da se zapitaju kako bi reagirali da se ljudski životni vijek prepolovio. To bi značilo da bi prosječna osoba živjela 41 umjesto 82 godine.

Budućnost čovječanstva je vezana za pčele!

Budućnost čovječanstva je vezana za pčele, jer bez njih i drugih oprašivača je nemoguće uzgajati većinu usjeva od kojih ovisi ljudska hrana.

Ovo bi istraživanje moglo pomoći u objašnjenju visoke razine smrti pčelinjih kolonija diljem svijeta u posljednjim desetljećima. Pomor pčela posebno je bio izražen u SAD-u tijekom zime 2006./2007. kada su neki komercijalni pčelari izgubili 90 posto svojih zajednica.

Neobjašnjivo visoke stope uginuća pčelinjih zajednica zabilježene su u Kanadi, Australiji, Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Finskoj i Poljskoj. Tijekom hladne zime 2012./2013. U Velikoj Britaniji je stradalo 29 posto pčelinjih zajednica.

Autori studije Anthony Nearman i Dennis van Engelsdorp sa Sveučilišta Maryland upotrijebili su matematičko modeliranje kako bi pokazali da kraći životni vijek pčela može dovesti do masovnog izumiranja kolonija. Prema njihovim podacima, od 1969. životni vijek pčela u SAD-u pao je s medijana od 34 dana na samo 18 dana.

Proučavane su pčele radilice izvađene iz košnica i smještene u “kaveze”, a ne divlje pčele, što je moglo utjecati na rezultate. Ali ako to nije slučaj, događa se nešto zabrinjavajuće. Autori vjeruju da moderne pčele možda pate od veće prevalencije bolesti poput deformiranih krila, koje su postale učestalije od njihova otkrića prije 40 godina. Možda su oslabljene novim generacijama pesticida koji nisu postojali prije 50 godina.

Moguće je da su se pčelinji geni promijenili

Pelud kojim pčele hrane svoje ličinke često je kontaminiran pesticidima, a to bi moglo pogoršati njihovu situaciju jer su izložene malim dozama vrlo toksične skupine pesticida zvanih nenikotinoidi, što smanjuje njihovu otpornost na bolesti.

Također je moguće da su se pčelinji geni promijenili. Životni vijek pčela vezan je za njihove gene. Umjetna ili prirodna selekcija može pogodovati pčelama s kraćim životnim vijekom. Znanstvenici primjećuju da se to događa i kod drugih vrsta. Na primjer, bakalar sada sazrijeva ranije i kada je manji zbog prekomjernog izlova, tako da riba rijetko živi dovoljno dugo da naraste.

Također je moguće da uzroci stresa u modernom svijetu, poput pesticida i bolesti, dovode do toga da pčele rijetko žive duže. Njihova evolucija može pogodovati načinu života “živi brzo, umri mlad”.

Pčele se već suočavaju s mnogim pritiscima u svojim nastojanjima da prežive. Druga studija sa Sveučilišta u Bristolu, objavljena ovog mjeseca, otkrila je da gnojiva mijenjaju električno polje biljaka, što mijenja način na koji pčele “osjećaju” cvijeće. To ih odvraća od posjeta cvijeću, pa pčelinje stanište nestaje. Od 1930-ih, 97 posto livada divljeg cvijeća nestalo je u Velikoj Britaniji kao rezultat intenziviranja poljoprivrede.

Novo istraživanje, međutim, postavlja više pitanja nego što daje odgovora

Podaci se temelje na skupinama pčela radilica u kavezima, što je metoda koja se često koristi za proučavanje učinaka stresora kao što su pesticidi. U tim eksperimentima istraživači obično stavljaju kontrolne skupine istovremeno i u identično stanje u raznim studijama koje se provode diljem SAD-a od 1969. godine. Autori priznaju da je to slabost u njihovom izvješću.

Ne mogu jamčiti da su laboratorijski uvjeti ostali isti od 1969. godine. Možda su starije studije koristile drvene kaveze, dok moderne koriste plastične. Veličine kaveza mogu biti manje i veće, a protok zraka u modernim inkubatorima može biti brži ili sporiji. Takvi se detalji rijetko primjećuju. Sve što se promijenilo u posljednjih 50 godina moglo bi objasniti smanjenje dugovječnosti pčela.

Znanstvenicima neće biti lako razotkriti nalaze istraživanja, ali kad bi se došlo do povijesnih podataka o dugovječnosti divljih pčela u prethodnim desetljećima, moglo bi se usporediti s današnjim mjerenjima. To bi pomoglo znanstvenicima da isključe mogućnost da su laboratorijski uvjeti mogli utjecati na rezultate studije.

Skraćeni životni vijek pčela znači smanjenje oprašivanja. Pčele i drugi kukci oprašivači ključni su za dobru žetvu u 75 posto usjeva koji se uzgajaju diljem svijeta. One oprašuju oko 80 posto svih samoniklih biljaka. Sve vrste pčela susreću se s izazovima kao i pčele medarice, no nije poznato je li se i njihov životni vijek promijenio. Ako pčele doista žive kraće u divljini, onda je potrebno otkriti zašto je to tako, objavio je The Conversation, a prenosi klix.ba.