PET MOGUĆIH RJEŠENJA ZA KRČENJE ŠUMA: PRVO – Dati pravo lokalnom stanovništvu da odlučuje

Zaustavljanje gubitka stabala od vitalnog je značaja ako želimo riješiti klimatske krize i krize biološke raznolikosti. Imamo alate da odgovorimo na izazov.

Od 1990. godine UN procjenjuje da se globalni šumski pokrivač smanjio za oko 13 milijuna hektara godišnje (to je područje otprilike veličine Engleske). Većina ovih gubitaka događa se u tropskim šumama, u zemljama poput Brazila, Indonezije i Demokratske Republike Kongo.

Ali postoje i gubici u umjerenim i borealnim šumama u Kanadi, SAD-u i Rusiji. Potonji je izgubio više stabala od bilo koje druge zemlje od početka stoljeća.

Postoje znakovi napretka

Studija iz 2021. otkrila je da je svijet od 2000. dobio područje šume veličine Francuske. To nije ni približno dovoljno da nadoknadi gubitke i ekolozi su se stoga borili za svako stablo da ga očuvaju.

Iako nema jednog idealnog rješenja za ovo složeno pitanje, postoje dokazana rješenja za krčenje šuma koja bi nam mogla pomoći da ove vitalne ekosustave očuvamo netaknutima.

1. Dati pravo lokalnom stanovništvu da odlučuje

Budući da su profitirali od velike krče šuma na svojim vlastitim površinama, industrijalizirane nacije – sada svjesne klimatskih kriza i kriza biološke raznolikosti koje su pomogli stvoriti – diktiraju što ljudi u zemljama u razvoju mogu, a što ne mogu učiniti sa svojim vlastitim šumama.

“Nažalost, sve više međunarodnih strategija za zaustavljanje krčenja šuma uključuje sve više jednostranih odluka, koje postavljaju zahtjeve za krčenje šuma koji ne uzimaju u obzir lokalni kontekst ili utjecaj na lokalno stanovništvo“, objašnjava dr. Constance McDermott, izvanredna profesorica za korištenje zemljišta i promjene okoliša na Sveučilištu u Oxfordu.

McDermott koristi primjer uzgajivača kakaa u Gani

Oni koji trguju s EU-om ne mogu rušiti drveće na vlastitom zemljištu bez posebnih dozvola koje je teško dobiti. Ako to rade, tehnički sudjeluju u ilegalnoj sječi.

“Bitno je započeti uključivanjem lokalnog stanovništva u proces politike, i instrumentalno, jer je vjerojatnije da će strategije funkcionirati [kada ih lokalni ljudi prihvate], a također i etički”, kaže McDermott. “Ovo je temeljni demokratski princip. Ovdje ne iznosim neki radikalan argument, ali to je gotovo kao da jest, jer mnoge politike to ne čine.”

U konačnici, kaže McDermott, ako uključimo lokalno stanovništvo u donošenje odluka, vjerojatnije je da će napori za krčenje šuma uroditi plodom.

Nastavlja se…